Čitaj mi!

Šta je hakerisanje političkog sistema?

Bitka za poslaničke mandate kod kandidata ume da probudi neverovatnu kreativnost. Moglo bi se reći da hakerišu politički sistem. Neki otkrivaju manjinsku stranu svog političkog bića, a neki se priključuju malim strankama koje imaju veliku prednost i uredno su registrovane.

Vanredni izbori, čini se, prave i neočekivane političke veze. Mogli bismo reći čak i kratke spojeve.

Bivši ministar privrede navodno razmišlja da politički angažman ostvari kroz saradnju sa Slovačkom strankom, kako bi u skupštinu ušao sa 12 puta manje glasova, preko prirodnog praga za manjine od 0,4 umesto cenzusa od pet odsto glasova.

U igri sa Sašom Radulovićem pominje se i "Nijedan od ponuđenih odgovora" - njima je manjinski recept ali sa Vlaškom strankom već uspeo. Na izborima 2012. godine osvojili su jedan mandat, iako u stranci tada Vlaha nije bilo.

"Ovaj put će na listi biti zaista i veliki broj Vlaha koji će sada mnogo masovnije glasati jer su videli da smo mi, iako pro-forme registrovani, i uradili što smo mogli više za Vlahe. Za njih smo uradili više od ostalih stranaka", kaže predsednik stranke NOPO Nikola Tulimirović.

"Na taj način se ponašaju oni koji nisu predstavnici nacionalnih manjina ali su svesni da ne mogu dostići 200.000 glasova i to je nešto što treba uzeti u obzir kada se bude radila reforma zakona", objašnjava programski direktor CESID-a Marko Blagojević.

To bi se moglo nazvati hakerisanjem političkog sistema ili dovijanjem. Slično je postupio i Boris Tadić koji je u osnivanje stranke krenuo kada je kampanja već počela.

Možda se u imenu liste to ne čita, ali u registru političkih partija jasno piše da se Tadićeva Nova demokratska stranka zapravo utopila u Zelene, osnovane još 2007. godine.

Ovlašćeni zastupnik pred državom je Ivan Karić, što znači da je, pred zakonom, on lider, iako je svima jasno da koaliciju vodi Boris Tadić.

Zakon ovo ne zabranjuje. Hakerisanje političkog sistema, naročito kada su manjine u pitanju, smeta onima koji politiku shvataju ozbiljno.

"To što se dogodilo na prethodnim izborima kada je jedna očigledno nemanjinska lista prošla u Skupštinu i imala svog poslanika jeste čista zloupotreba, to nije bilo protivzakonito, ali jeste bila zloupotreba pravila koje dopušta pozitivnu diskriminaciju partija nacionalnih manjina", tvrdi Blagojević.

Do zaključenja lista ostalo je deset dana. Ostaje nam nada da će stranke biti dosledne kada se budu formirale postizborne koalicije.