Novi princip naplate eko takse – "plati koliko zagađuješ"

Ekološka taksa od sada će se naplaćivati po novom principu koji propisuje nova Uredba o kriterijumima aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema količini zagađenja. Računa se da će se njenom primenom udvostručiti prihodi po tom osnovu. Zadovoljni su i privrednici.

Ekološka taksa je do sada naplaćivana po principu "zagađivač plaća" po dva kritetijuma –kvadratnom metru ili bruto ostvarenom prihodu, pa je na lokalu bilo velikih razlika. Novom Uredbom ta naknada za sve je ista, a obračunavaće se stvarna količina otpada i emitovanog zagađenja.

"U svakom slučaju biće povoljnije, trasparentnije i efikasnije. Sada ćemo plaćati na osnovu zagađenja koje prouzrukujemo, ako pravimo zagađenje platićemo, ako ne pravimo, nećemo platiti. I to jeste nešto što su međunarodni stadardi, što je na karju krajeva i povelja Ujedinjenih nacija utvrdila", navodi Filip Radović, direktor agencije za zaštitu životne sredine.

"Ova Uredba podiže broj korisnika i broj obveznika plaćanja, a smanjuje troškove i na taj način dobijamo uštedu koja će, prema procenama Privredne komore Srbije, iznositi oko dve milijarde dinara na godišnjem nivou", kaže Siniša Mitorvić, rukovodilac Službe za cirkularnu ekonomiju PKS.

Ovakvi propisi primmenjuju se u 120 zemalja. A eko taksa obavezna je za sve: domaća i strana preduzeća i fabrike, institucije, ustanove i građane.

"Ekološka taksa će se obrađivati shodno zagađenju koje puštaju u vodu, vazduh ili tlo poput azotnih oksida, sumpor-oksida i tako dalje. I važno je da ćemo putem ove metodologije zaštititi lica koja nemaju 18 godina, koja imaju mala primanja, koja su u penziji i tako dalje", dodaje Filip Radović.

Očekuje se značajno unapređenje životne sredine ali i razvoj zelene ekonomije – više subvecija za reciklažu otpada, ulaganja u postrojenja za preradu otpada i ekološke tehnologije.

Ovakvom naplatom ekološke takse naša zemlju potpino ispunjava i standarde Evropske unije u toj oblasti. A povećaće i izdvajanja za troškove životne sredine od 0,8 do jedan odsto BDP-a, što je i prosek Unije.

"Stvaramo jedan stimulativni prostor za investicije. Ovo će Srbiju pogurati na Duing listi, ovo će povećati domaće i strane investicije time što imate predvidivost, ulazite u jedan potpuno regulisan prostor, sami sebe obračunavate i samim tim stvarate jedan pozitivan poslovni ambijent", kaže Siniša Mitrović. 

Pojačava se i kontrola, trošnja novca od ekološke takse ali i naplata. Uz Ministrstva zaštite životne sredine i finansija, Agencije za zaštitu životne sredine, biće agažovano i više ekoloških ispektora na lokalu.

broj komentara 9 pošalji komentar
(nedelja, 22. dec 2019, 18:03) - anonymous [neregistrovani]

ekoloska taksa nepravedni namet

Ako stanujes u drugom gradu(Nisu) i placas ekolosku taksu uz troskove stanovanja, a na selu u drugoj opstini (Prokuplje) posedujes trosnu kucu od roditelja, bez struje, vode i osnovnih uslova i niko u njoj ne stanuje skoro pola veka, placas i za nju iste troskove kao da neko stanuje. Nema nikakvog otpada a placa se duplo. Vrlo cudno ali u poreskoj upravi nemaju razumevanja i naplacuju kao da neko stanuje u njoj.

(četvrtak, 12. dec 2019, 16:38) - anonymous [neregistrovani]

Pljacka gradjana.

Sta mislite koliko ce novca da uzmu za eko taksu? Za svaki stan i kucu koju posedujete morate da platite 1200,00 dinara! Koja pljacka! Pa koliko trebaju onda Opstine i Gradovi da plate po toj uredbi jer isti ispustaju kanalizaciju u reke bez preciscavanja?Pisite zalbe kada dodju resenja!

(četvrtak, 12. dec 2019, 09:52) - anonymous [neregistrovani]

harač

bitno je samo uvesti novi harač narodu

(petak, 19. jul 2019, 08:15) - anonymous [neregistrovani]

А грађани?

Мене занима како ће се ова такса наплаћивати грађанима? Ко ће то да утврди и како колико ми "загађујемо". Они који загађују ову планету нису грађани, сељаци и српски привредници, него велике корпорације. 

(ponedeljak, 06. maj 2019, 16:30) - Грађанин [neregistrovani]

Транспарентност

Овај текст нам не говори ништа конкретно о еколошким таксама. Политичари се хвале да је њихов потез много добар и унапредиће економију и привући инвеститоре итд, али ми и даље не знамо ништа конкретно о томе како ће нови прописи утицати на нас.
Познато је да је екологија у Србији изговор за извлачење пара од донација, а ништа се не ради на унапређењу исте. Тренутно постоје само 2 санитарне депоније у целој земљи. Рециклажни контејнери су реткост. Где год се окренеш, можеш да видиш ђубре, а овде читамо хвалоспеве о новом потезу државних органа.

(ponedeljak, 06. maj 2019, 08:23) - Vila Dobrila [neregistrovani]

Krasno

Sve je to lepo i krasno i tako treba i da bude. Problem je samo što će novac od taksi, kao i do sada, biti utrošen za neke druge stvari, a ne za unapređenje kvaliteta životne sredine.
Godinama privrednici plaćaju naknade, npr. naknada za posebne tokove proizvoda. I gde je novac od tih naknada? I sami kažu da svega 40 % od tih para ide na aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine. Ako im je verovati, da nije čak i manje.

(nedelja, 05. maj 2019, 08:30) - Borivoje [neregistrovani]

Pismenost ili ne

Plasticine flase i dalje plivaju Drinom....ccc

(nedelja, 05. maj 2019, 00:11) - anonymous [neregistrovani]

Pismenost ili ne

Prvo naučite pravopis pa onda ostavite komentar. Osnovne stvari grešite a pišete o ekologiji....ccc

(subota, 04. maj 2019, 23:03) - Milutin [neregistrovani]

Ekologija na nas nacin

Ja neznam na koji se oni svet pozivaju ali uglavnom znam da recimo u vecini zemalja zapadnog sveta postoje posebni kontejneri za recikliranje (plastika, papir, metali) i za biolosku reciklazu (odpadci od hrane i biljaka) a takodje odpadci koji se ne recikliraju. Proslog leta sam bio u Srbiji i nigde nisam video te kontejnere ali sam zato video dosta plasticnih flasa koje plivaju Drinom. Zato bih zamolio vlasti u Srbiji da deo novca odvoji za postavljanje kontejnera za recikliranje