Čitaj mi!

U Albaniju i ove godine sa ličnom kartom – šta čeka srpske turiste

Kada su se prošlog leta, zbog pandemije, zatvorila gotovo sva popularna letovališta, srpski turisti su se okrenuli ka Albaniji, u koju se moglo ući i bez pi-si-ar testa i karantina. Isti uslovi važe i ove godine – preko granice se može samo sa ličnom kartom. U Albaniji čekaju i svedočenja o našim precima.

Poslednjih pet godina Albanija intenzivno razvija letnju turističku ponudu. Prošle godine je ugostila oko 40.000 turista iz Srbije.

Toni Kabaši, vlasnik apartmana u Šenđinu, ističe da je prošle godine imao mnogo gostiju iz Srbije i Italije i smatra da u Evropi nema lepših plaža.

Albanija ima oko 400 kilometara obale – dve trećine pripadaju Jadranskom, a jedna Jonskom moru.

Vode dva mora se sreću kod Valone, grada bogatog istorijskog nasleđa.

Od Drimskog zaliva i Skadra na severu, preko Lješa, Drača, Medove, do Sarande, sa pogledom na Krf, kriju se mesta sa najlepšim neotkrivenim plažama Evrope.

"Albanija poseduje sve što je potrebno za jedan savršen odmor – gostoljubive domaćine, prelepo čisto kristalno more, duge peščane plaže, a i cene koje su dosta povoljnije u odnosu na druga letovališta", kaže Milica Dragojević iz Turističke agencije Beograd.

Albanija može biti i čitanje srpske istorije

Za turiste iz Srbije, Albanija može biti i čitanje istorije o precima – stare zidine još pričaju o Skadru-gradu, Lješ o caru Dušanu i Balšićima, a na obali Bojane stoji zid grobne crkve zetskih i raških vladara.

Srpski jezik se čuje i ima ko da mu se obraduje.

"Ja mogu da vam pokažem da u Skadar dolazi mnogo turista, a svi pričaju na srpskom. I to je meni, kao svešteniku, čast, što slušam", ističe Ivan Popaj, iz crkve Presvete Trojice u Vraki.

Ne treba zaboraviti ni seni više od 70.000 srpskih vojnika, stradalih tokom albanske golgote, na koje u Srbiji podsećaju krajputaši, a u Albaniji, još samo jedan, zajednički grob i spomenik u Tirani.

Zbog svega toga, leto u Albaniji može biti mnogo više od uobičajenog odmora na obali mora.