Kako da uzimate suplemente, a da ne ugrozite zdravlje

Tatjana Šipetić navodi za RTS da povećanje prodaje dijetetskih suplemenata prati pikove talasa infekcije kovida 19, a da su najtraženiji preparati za jačanje imuniteta – vitamin C u različitim jačinama i oblicima, kao i vitamin D i preparati sa kombinacijama antioksidanata kao što su vitamin C, cink i selen.

"Uz onu uobičajnu terapiju koju koriste hronični pacijenti, jako puno se radi na njihovom imunitetu i oni zaista dolaze i uzimaju veliki broj proizvoda koji je vezan za imunitet, a upravo tu spadaju i proizvodi koji imaju u sebi vitamnin C, selen i cink", navodi Šipetićeva.

Ističe da ne treba uzimati proizvode za imunitet na svoju ruku već o tome odlučiti posle razgovora sa farmaceutom o tome kakav efekat želi da postigne korišćenjem suplemenata.

"Da li je to poboljšanje imuniteta, da li ima neku bolest pa želi da koristi dijetetske suplemente koji će da mu ublaže tegobe od te bolest. Znači ta prva komnikacija omogućuje farmaceutu da odabere pravi preparat za tog pacijenta jer svaki preparat treba da bude prilagođen pacijentu", objašnjava gošća rubrike "Aktuelno sa Vladom Palikućom".

Ističe da ne treba preterivati sa unosom suplemenata, da treba voditi računa kada i u kojoj količini se uzimaju, jer unos prekomerne doze može izazvati neželjene reakcije.

"Dugotrajno unošenje vitamina C u količinama koje su iznad maksimalnog dnevnog unosa od dva grama može dovesti do nadimanja, dijareje, povraćanja i drugih gastrointestinalnih problema. Isto tako kod osoba koje su sklone pravljenju bubrežnog kamenca može doći do stvaranja kamena u bubregu", objašnjava Šipetićeva.

Govoreći o unosu selena navodi da ukoliko duže vreme unosimo preporučene doze, može doći do selenoze (predoziranje selenom).

"Ukoliko duže vreme unosite doze od 400 do 800 mikrograma dnevno, može doći do selenoze (predoziranje selenom). Prvi znaci su zadah na beli luk, dok su najčešći klinički znaci hronično visokog unosa selena krtost noktiju, lezije na koži, gubitak kose", objašnjava Šipetićeva.

Kako kaže, dugotrajno uzimanje veće doze cinka može izazvati nedostatak bakra i gvožđa, a mogu smanjiti nivo HDL u serumu.

"Kod cinka je karakteristično da doze koje mi treba da uzmemo su oko 10 miligrama, ukoliko se uzimaju doze koje su veće od 50 miligrama to može da utiče na ravnotežu drugih elemenata bakra i gvožđa", objašnjava gošća rubrike "Aktuelno sa Vladom Palikućom".

Govoreći o magnezijumu, navodi da treba da se koristi u preporučenim dozama.

"Prekomerne doze mogu dovesti do poremećaja, ali to je sada čitav niz onih sitnih stvari koje se postepeno pomeraju na nivou ravnoteže u organizmu – tamo gde pomažu, tamo će i da odmažu ukoliko ima prevelikih količina u organizmu", objašnjava Šipetićeva.

Zato je, upozorava, konsultacija sa farmaceutom pri izboru dijetetskog suplementa od velikog značaja.