Čitaj mi!

Mošti Svetih Kozme i Damjana čuvaju se u manastiru Zočište, mestu okupljanja vernika tokom posta

Raseljeni Srbi i oni koji opstaju u Metohiji i na Kosovu, u toku posta pohode srednjovekovne zadužbine među kojima je Manastir Zočište, nadomak Orahovca. Po dolasku Misije Ujedinjenih nacija, ova svetinja je bila među 117 uništenih 1999. Naša država i verujući narod obnovili su hram i konake.

Obnovljena crkva u Zočištu je prva od 156 uništenih svetinja u Metohiji i na Kosovu u kojoj se od 2005. služe liturgije.

Manastir Zočište u kome se čuvaju čudotvorne mošti Svetih Kozme i Damjana pominje se daleke 1327. godine u povelji kralja Stefana Dečanskog, kojim on istoimeno selo sa svetinjom daruje Manastiru Hilandaru.

O lepoti metohijskog kraja i značaju srednjovekovnih svetinja nadomak Dušanovog Prizrena veujućim ali i svim dobronamernim propovedaju upravo oni koji su tu stasavali.

"Drže nas koreni, jer naši koreni su jaki. Tu smo vekovima. Ono što je ostalo u pisanim tragovima, zanči od Stefana Nemanje. Drže nas grobovi naših predaka. Drži nas nebo i ovo sunce koje nas greje", ističe Olivera Radić, profesor srpskog jezika i književnosti iz Orahovca.

Metoh do metoha Metohija. Tu udno Prokletija kao na dlanu Manastir Visoki Dečani. Narodu i otečestvu u vreme procvata srednjovekovne Srbije darivao ga je kralj Stefan Uroš Treći, po svetinji prepoznatljiv kao Stefan Dečanski. Za mnoge, Manastir Visoki Dečani je istorijsko srce srpske kulture.

"Veliki narodi u istoriji uvek su znali da čuvaju svoju tradiciju i da na pravi način prezentuju svoje svetinje i ono što su doprineli civilizaciji, kulturi celoga sveta", napominje Sava Janjić, arhimandrit i iguman Manastira Visoki Dečani.

Čudesni biseri nemanjićke arhitekture, freskoslikarstva i duhovnosti koje svet prepoznaje kao srpsku kulturnu bštinu u registru Uneska jesu: Visoki Dečani, Pećka Patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška.