Čitaj mi!

Više nade, manje straha – kako pronaći svetlo na kraju tunela u ovoj godini

Depresija će do kraja godine biti druga bolest po učestalosti u svetu, procena je Svetske zdravstvene organizacije. Epidemija koronavirusa samo je pogoršala situaciju. Svaki četvrti čovek do kraja svog života imaće neki mentalni ili neurološki poremećaj. Psihijatar Slavica Đukić Dejanović kaže za RTS da bi trebalo da se potrudimo da bude više nade, a manje strahova.

Slavica Đukić Dejanović je gostujući u Dnevniku RTS-a izjavila da mi treba da se potrudimo da bude više nade, a manje strahova.

"Energija je u čoveku, u njegovom znanju, u prisećanju da je u njegovom životu bilo dosta teških situacija koje je savladao, da je period u kome se nalazimo prolazan. To je prva misao koja treba da nas ohrabri, da tražimo konkretnu podršku za sami sebe i one koje volimo", naglasila je Đukić Dejanovićeva.

Ističe da je najstarijima najteže jer brinu ne samo o sebi, nego i o najvećem broju njima bliskih ljudi.

"Podelili su svoju brigu na sve njih i to ih nekad čini vrlo napetim. Međutim, oni imaju životnu mudrost i sećanje na lepe trenutke. Treba raditi na tome da se što češće tokom dana prisećaju onih događaja koji su im bili lepi. Gledanja slika iz perioda koje su vezane za lične jubileje, čitanje knjiga za koje znaju da će im doneti relaksaciju", kaže Đukić Dejanovićeva.

Napominje da ona ima lični primer, da ponekada dorukuje sa unucima u isto vreme i da koriste Vajber komunikaciju.

"To ne može zameniti prirodnu komunikaciju, ali je dosta dobar psihološki surogat", navodi Đukić Dejanovićeva.

Napraviti dobru strukturu vremena kod dece

Kada je reč o deci do deset godina, znamo da najveći broj te dece nema receptore da se razboli i da treba gledati da što duže bude u kolektivu, jer je vršnjačka komunikacija nezamenljiva.

"Ako se dete nađe u situaciji da mora biti samo sa odraslima, onda roditelj mora da napravi dobru strukturu vremena svog deteta. Mora da izvuče dete iz sebe, da se igra onih igara kojih bi se dete igralo sa vršnjacima, da nađe interesantne priče, da izvuče njegove potencijale. Deca koja lepo pevaju treba da naprave priredbu svojim roditeljima pesmom, deca koja crtaju treba im dati mogućnost da naprave crteže i da roditelji budu neki žiri", ukazuje Đukić Dejanovićeva.

Navodi da deca čak i predškolskog uzrasta treba da imaju i po neku obavezu.

"To može biti da svoje patičice ostavi na svoje mesto, da svoju garderobu sređuje itd. dakle, struktura vremena kod te dece, zamena igara i opet korišćenje IT tehnologija onako kako se sada komunicira", naglasila je Đukić Dejanovićeva.

"Prava reč može biti više od leka" 

Dodaje da ako kod nekoga danima traje problem anksioznosti i depresivnost, važno je da onda psihijatar da dobar odgovor.

"Prava rečenica i reč može biti više od leka, a nekada će stručnjak koordinirati i lek i terapiju", kaže Đukić Dejanovićeva.

Navodi da kada nećemo biti svi zajedno za praznike, važna je kolektivna kreativnost i razgovor o tome u pripremi kako da provedemo ovu Novu godinu - trebalo bi da već smišljamo priče i rečenice koje ćemo poslati voljenima.

"Delićemo praznične radosti sa onima koje volimo i sa kojima živimo. Mislim da moramo eliminisati veliki broj informacija o koroni. Jenom dnevno može neko da to čuje i to je sasvim dovoljno. Moramo videti šta je to u nama što nas jača i dobiti pravi savet", ističe Đukić Dejanovićeva.

Ukazuje da će Dmitrović imati jedan od najvažnijih poslova u Vladi, i ističe da je zajednički promovisana vidljivost značaja teme da nas bude više koja nije prošla neopaženo.