Čitaj mi!

Posao u doba koronavirusa - kako sačuvati zdravlje na radnom mestu

Veliki broj ljudi u zatvorenom povećava rizik od širenja virusa, upozoravaju epidemiolozi. Poslodavci su sami propisali mere koje će poštovati na radnom mestu, a Zakonom o bezbednosti zdravlja na radu predviđene su i novčane kazne za nepoštovanje, rekla je za RTS Marina Furtula, direktorka Uprave za bezbednost i zdravlje Ministarstva za rad i zapošljavanje.

Iako je u Srbiji u ovom trenutku najbolja epidemijska situacija u odnosu na region, Evropu i svet, upravo je ovo trenutak kada treba biti i najviše odgovoran i poštovati preventivne mere.

Koronavirus je u ovom trenutku najviše zastupljen u populaciji od 20 do 40 godina, a najčešće se prenosi na žurkama, slavljima i masovnim okupljanjima.

Prema rečima epidemiologa, možda najviše pažnje u ovom periodu treba obratiti na kolektive, preduzeća, fabrike, velike radne organizacije.

Mnogi i dalje rade onlajn, mnogi su smanjili i broj ljudi i skratili radno vreme.  

Marina Furtula, v. d. direktora Uprave za bezbednost i zdravlje Ministarstva za rad i zapošljavanje rekla je za RTS da je još u julu donet Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan rad.

Tim Pravilnikom je, navodi, propisano da svi poslodavci moraju da donesu plan primene mera za svoje organizacije i svoje firme i oni su to učiniuli u 90 odsto slučajeva.

U preostalih deset odsto, inspekcija je ukazivala na nedostatke i obavljala kontrolne preglede.  

"Mi smo odredili uputstva koja poslodavac mora da izda za zaposlene, da bi znali kako da se zaštite i koja pravila da poštuju", rekla je Furtula.

Poslodavci su sami propisali mere koje će poštovati na radnom mestu, a Zakonom o bezbednosti zdravlja na radu predviđene su i novčane kazne za nepoštovanje, rekla je direktorka Uprave za bezbednost i zdravlje.  

Prema njenim rečima, Pravilnikom nisu propisane kazne, one se mogu propisati zakonom i uredbom.

Zakonom o bezbednosti na radu, za poslodavce koji ne primenjuju preventivne mere zakonom je propisana kazna od 800.000 do milion dinara, za preduzetnike od 400.000 do 500.000.

Takođe, kaže Furtula, i zaposleni imaju odgovornost, ukoliko ne poštuju mere i za njih je propisana kazna od 20.000 dinara.

Ukazala je da je na početku vanrednog stanja bilo radnika koji su se žalili na nepoštovanje mera zaštite, a da poslednjih meseci toga nema.

Istakla je i da zaposleni, ukoliko smatra da su mu ugroženi bezbednost i zdravlje, može da se se obrati Inspekciji za rad.

Navela je da inspektori rada nemaju mogućnost zatvaranja fabrika, oni mogu pokretati prekršajne i krivične prijave.