Kako se u vreme epidemije leče pacijenti sa karcinomom pluća

Načelnica dnevne bolnice Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije doktorka Natalija Samardžić kaže za RTS da ta zdravstvena ustanova od početka epidemije radi bez ijednog dana prekida.

"U prvoj fazi, kada je Klinika za pulomologiju bila i jedan od kovid centara, dnevna bolnica Klinike za pulomologiju bila je jedina zelena zona i našoj klinici gde smo uz sve mere predostrožnosti i bezbednosti sprovodili lečenje, konsultativne preglede, preglede hitnih pacijenata i donosile su se konzilijarne odluke", rekla je Samardžićeva.

Ulazala je da je to funkcionisalo besprekorno i da su uspeli da sačuvaju i medicinsko osoblje i pacijente.

"Sada u drugoj fazi kada je Klinika za pulomologiju non kovid centar mi nastavljamo sa istim merama bezbednosti, potpuno normalno sa radom. Klinika za pulmologiju je nastavila sa dijagnostičkim procedurama u timskom radu sa kolegama torakalnim hirurzima i radiolozima, jer je poznato koliko je neophodna rana dijagnostika ovih pacijenata i lečenje", dodala je doktorka.

Ukazala je da nije bilo prekida u radu i pružanju terapija pacijentima.

"Nije bilo zastoja, nije bilo problema sa zakazivanjima. Prihvatali smo sve pacijente ili na zakazane termine ili po pozivu ili tako što su pacijenti dolazili lično da intervenišu ako nisu mogli da zakažu pregled", naglasila je Samardžićeva.

Navela je podatak da svakog dana u Srbiji imamo 20 pacijenata kod kojih se otkrije karcinom pluća i da svakog dana se registruje 12 pacijenta koji izgube bitku sa ovom bolešću.

"Dakle, bolest je vrlo agresivna i vrlo podmukla. U vreme kada je moguće radikalno lečenje, što je bila metoda izbora operacija decenijama i jedina šansa za duže preživljavanje pacijenata, a takvih je 15-25 odsto najviše i to su ti rani stadijumi bolesti kada je moguća operacija, takvi pacijenti se otkrivaju slučajno, odlaskom na neke sistematske preglede", objasnila je doktorka.

Češće se uznapredovala bolest manifestuje nekim od svojih simptoma – kašalj, bolovi u ramenu, grudnom košu, iskašljavanje krvi, neobjašnjiva malaksalost, gubitak apetita i većeg broja kilograma.

"Zbog toga se i preporučuje pacijentima koji su u riziku – pušačima, pacijentima koji imaju hroničnu opstrukcijsku bolest pluća ili pacijentima koji u familiji već imaju neka maligna oboljenja bilo da su plućna ili neka druga, da bar jednom godišnje da urade običan snimak pluća, ako ne i skener grudnog koša", rekla je Samaradžićeva i dodala da u ranim stadijumima nekada snimak pluća nije dovoljan i tu je pomoć skenera gde se uočavaju i najmanje promene.

"Često imamo situacije da pacijent dolazi sa vrlo uznapredovalom i odmaklom bolešću pluća i mi smatramo da praktično u tom momentu možemo da konstatujemo da ta bolest traje već preko pet godina", zaključila je doktorka.