Narodne kuhinje na KiM slamka spasa za socijalno ugrožene

Izbijanjem epidemije povećan je broj korisnika narodnih kuhinja na Kosovu i Metohiji. U poslednje vreme potrebe socijalno ugroženog dela stanovništva nisu samo u hrani, već i higijenskim paketima i svemu drugom potrebnom za život.

Pre izbijanja epidemije Narodna kuhinja pri eparhiji Raško-prizrenskoj imala oko 2.000 korisnika. Sada ih je nekoliko stotina više.

Dragutin Perić iz sela Prekovac kaže da je za narod dobra je narodna kuhinja.

Osim toplog obroka svakodnevno, socijalno ugroženim osobama iz narodne kuhinje je podeljeno 2.500 humanitarnih paketa. Sprema se i nova tura.

Svetlana Stević, iz Narodne kuhinje "Majka devet Jugovića" napominje da su u prethodnom periodu podelili humanitarnu pomoć obdaništima i na severu i na jugu Kosova. 

Prema njenim rečima pomažu bolnici u Gračanici i bolnici u Pasjanu.

"Moramo da pomažemo jedni drugima jer tu se leče naši ljudi koji su zaraženi", ističe Stevićeva.

U bolnici u Gračanici zbrinuto je šestoro obolelih od kovida 19. Pomoć je potrebna i lekarima i drugom medicinskom osoblju.

Doktor Dragan Perić kaže da kada su bila najteža vremena, kada nije mogla da se dostavi ni hrana ni lekovi, da su putem Srpske pravoslavne crkve i Grčke pravoslavne crkve dobijali velike količine i hrane i lekova.

Dug je spisak donatora iz centralne Srbije i šire koji pomažu da pomoć stigne do gladnih i bolesnih.

Plate za 62 radnika narodne kuhinje obzbeđuje Vlada Srbije. 

Osim brašna, začina, konzerviranih namirinica, u narodnoj kuhinji proizvode sve ostalo, praktično su prerasli u pravo preduzeće.

"Farma Narodne kuhinje je izuzetno obrađena. Imamo preko 147 koza, 200 ovaca, 26 tovnih bikova, 52 krave. Takve farme bi trebalo praviti i na drugim mestima na Kosovu i Metohiji, s tim što bi korist bila obostrana i za one koji nađu posao na njima, i za one koji bi koristili proizvode sa takvih farmi, kaže Svetlana Stević.

Na imanju Narodne kuhinje uzgajaju i maline. Sve maline sa parcele od 25 ari se prerade u sok.

U Narodnoj kuhinji obrađuju 50 hektara zemlje. Imaju svoje povrće i voće. Trenutne viškove zamrzavaju i pasterizuju jer, kažu, zima nije daleko.