Radost Vaskrsa u krugu porodice – iskrena vera i ljubav

Proslavu Vaskrsa u u našem narodu prate vekovima čuvani običaji. Ove godine, zbog pandemije, izostaće okupljanje vernika u hramovima, međusobne posete rođaka i prijtelja. Tradicionalna kucanja jajima u svom domu, u krugu porodice, i tokom zabrane kretanja, smisao ovog praznika sačuvaće iskrena vera i ljubav.

Na Vaskrs, rano ujutru se odlazilo u crkve na jutrenje - vernici se danas mole u svom domu, u slavu Hrista, koji je vaskrsao iz mrtvih, pobedio smrt i ljudima darivo večni život.

Vaskršnje slavlje objavljuju zvona sa svih crkveni zvonika, a ukućani se međusobno pozdravljaju rečima "Hristos vaskrese" - "Vaistinu vaskrese".

Hristovim vaskrsenjem u nedelju, svaka je nedelja u godini posvećena Vaskrsu, i svaka je, mali Vaskrs. Žrtva Hristova, iskupila je čovekovu neposlušnost u grehu, a kako je zapisao vladika Nikolaj, "samo je vaskrsenje moglo nagraditi ovoliko stradanje. Samo se vaskrsom Hristovim može priroda i naša savest umiriti".

"Danas, na Vaskrs, da se uvek setimo Velikog petka, i da kroz jedno trezveno prolaženje kroz stradanje, koje svako od nas u životu proživi, dođemo do te istinske radosti Vaskrsa. I zato mislim da je, iskreno, potrebno da se u današnjem danu više radujemo, nego da tugujemo zbog svih iskušenja koja su pred nama. Hristos vaskrese", poručuje protojerej-stavrofor Milić Dragović.

Vaskrs prate radost i lepi običaji. Običaj farbanja jaja, podseća na događaj kada je Marija Magdalina, sledbenica Isusova, Tiberijevu nevericu u Hristovo vaskrsenje, porazila izgovarajući  "Hristos vaskrese", a sva bela jaja u korpi, koja mu je na dar donela, postala crvena.

Jaja, kao simbol novog života i rađanja, od tada se ukrašavaju i farbaju raznim bojama, a prvo je, obavezno, crveno.

"Poseban značaj ima to prvo jaje koje se u različitim krajevima naziva još i stražar, čuvarkuća, krstaš i tako dalje, jer porodica smatra da ima zaštitničku vrednost, odnosno, da čuva ukućane od bolesti, zla", objašnjava Jelena Tanacković, etnolog.

Na Vaskr se, posle molitve, i pričesti, po Velikom postu, prvo jedu kuvana jaja, a potom pristupa bogatoj trpezi.

Vaskršnje slavlje je i darivanje i dobročinstvo, staranje o sopstvenoj duši koja čista treba da krasi ovozemaljsko trajanje. U svetu kome gospodare vreme i smrt, vaskrsenje najavljuje život kome neće biti kraja, i zato je među pravoslavnim vernicima ovo praznik nad praznicima, a vaskrsenje središnja tema pravoslavlja, središte sveg njegovog iskustva.