Gardijan: Kako se Rusija, Kina i EU takmiče za naklonost Srbije

Dok se pandemija kovida 19 širi, rivalske sile raspoređuju "meku moć" kako bi uz pružanje pomoći ostvarile svoje spoljnopolitičke ciljeve, ocenjuje Gardijan u tekstu u kojem ukazuje na "takmičenje" Rusije, Kine i EU za naklonost Srbije.

Situacija sa koronavirusom je na mnogo načina produžetak prethodne bitke za srce i um u Srbiji, piše Gardijan i dodaje da je istraživanje sprovedeno u decembru prošle godine pokazalo da su mnogi Srbi verovali da su Rusija ili Kina najveći donatori u poslednje dve decenije, dok je EU u stvari dala oko 100 puta više od bilo koga drugog.

Gardijan navodi da su prvo Kinezi došli u Beograd, sa avionima opreme i šest medicinskih stručnjaka koji su pomogli da se koordiniše nacionalnu koronavirusnu politiku, uz ocenu da je srpski predsednik pun emocija u znak zahvalnost poljubio kinesku zastavu i kritikovao EU zbog nedostatka pomoći.

Zatim su došli Rusi, sa manje bitnim, ali svejedno dočekanim resursima u vojnim avionima uz brojne medijske fanfare.

Na kraju došli su iz EU, poentirajući da su oni na ovim prostorima sve vreme i da su finansirali znatno više nego Kina i Rusija zajedno.

Koronavirusna diplomatija

Gardijan dalje piše da je u Srbiji, zemlji kandidatu za članstvo u EU, ali se, kako navodi list, udvara Moskvi i Pekingu poslednjih godina, vrlo primetna raskrsnica konkurentskih "koronavirusnih diplomatija".

EU pokušava da dokaže da razgovor o evropskim vrednostima i solidarnosti nisu samo prazne reči, za Kinu promena naracije je da se država predstavi kao rešenje koronavirusa a ne njegov uzrok dok, piše list, Rusija koristi skromnija sredstva za maksimalan efekat.

U Srbiji je sve počelo 15. marta kada je predsednik Aleksandar Vučić proglasio vanredno stanje, istog dana kada je predsednica EK Ursula fon der Lajen sugerisala zabranu izvoza medicinskog materijala iz bloka, što je, navodi list, razljutilo Vučića i dovelo do emotivne reakcije.

"To nije nešto što želimo da čujemo od vlade koja tvrdi da radi sve da se priključi EU", rekao je jedan evropski diplomata iz Beograda.

Ipak, navodi dalje Gardijan, čak i u Španiji i Italiji bilo je besa zbog nedostatka koordinisanog evropskog odgovora na koronavirus, dok se za one izvan bloka poput Srbije odbijanje osetilo još snažnije.

"EU u početku bila malo spora i nespretna"

"EU je u početku bila malo spora i nespretna. To se često dešava sa EU, naravno da ne može biti tako brza i intervencionistička kao što mogu biti Kina ili Rusija", rekla je Milena Lazarević iz Centra za evropsku politiku u Beogradu.

Zvaničnici Srbije navode da kineski stručnjaci, koji su ostali u zemlji, sada vode vladinu politiku koronavirusa i za razliku od većine Evrope, Srbija sledi kineski model izolacije čak i blagih slučajeva koronavirusa u velikim terenskim bolnicama.

Dodaje se da se srpski zvaničnici nadaju da će rana primena strogih kineskih mera značiti da će zemlja izbeći veliku epidemiju kakve se viđaju u zapadnoevropskim zemljama.

Rusija je takođe poslala pomoć, uglavnom dezinfekciona sredstva za bolnice i ulaze u stambene blokove, a od Vučićeve kritike, EU naporno radi na prikazivanju načina na koje je pomogla Srbiji.