Pretnje smrću glumcu, lažne vesti i izazivanje panike – kako se nositi sa tehnološkim kriminalom

Javnost u Srbiji uznemirio je slučaj srpskog glumca Miloša Timotijevića, koji se našao na udaru zbog scene ljubljenja sa drugim muškarcem u seriji. Posle scene iz 11. epizode Južnog vetra, tokom kojeg se korumpirani policajac kojeg glumi Timotijević ljubi sa jednim mladićem, glumcu je stigao veliki broj pretećih poruka preko društvenih mreža. To je bio samo jedan u nizu događaja koji bi mogao da bude ispitan u tužilaštvu za visoko-tehnološki kriminal, nakon nekoliko koji su se odnosili na vanredno stanje zbog epidemije koronavirusa.

Timotijević je u razgovoru za Beogradsku hroniku rekao da je očekivao sličnu reakciju jer je svestan zemlje u kojoj živi, ali da ga je šokirala tolika količina mržnje prema LGBT populaciji.

"Pretežno su mi pisali mlađi ljudi, ali ne možemo to relativizovati time što ćemo reći da su to deca. Ako deca pišu, onda znači da i njihovi roditelji razmišljaju slično. Pišu stvarno gadosti i žele mi smrt u najgorim mukama, žele da se raspadnem od kancera... Izvinjavam se što ovo govorim u programu, ali sam ja osoba koja je pre tri i po meseca izgubila oca zbog kancera i to stvarno nije prijatno."

Iako ima osnova, pretnje nije prijavio nadležnim organima.

"Nisam prijavio jer nisam siguran da bi to imalo ikakvog efekta, ljudi jednostavno ističu svoje mišljenje. Razumem da neko ima svoje mišljenje, ali sam svestan da i ja imam pravo da kažem šta mislim i osećam. Moja osećanja i mišljenja su suprotna njihovom", zaključio je Timotijević.

"Ako se u porukama pojavljuju pretnje po život..."

Njegov slučaj prokomentarisao je i Branko Stamenković, tužilac za visoko-tehnološki kriminal, koji je naveo da u zavisnosti od sadržaja poruka zavisi da li će biti pokrenut slučaj. Postoji mogunost i private tužbe za krivično delo uvreda.

"Ako se u tim radnjama pojavljuju preBtnje po život ili telo, ili na drugi način ugrožava fizičkog i psihičkog integriteta određene osobe, onda možemo govoriti i o eventualnom postojanju krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti iz Člana 138", izjavio je Stamenković i dodao:

"Za to krivično delo je potrebno službeno postupanje, što znači da nadležna javna tužilaštva, nadležne policijske uprave će u tim slučajevima postupati po snazi zakona, službenoj dužnosti i obavezi, preduzeti sve radnje koje su neophodne da bi počinilac identifikovao i nakon krivično-pravno procesuirao, uz odgovarajuću kaznu."

Lažne vesti mogu izazvati panično ponašanje

Tokom pandemije koronavirusa u Srbiji su se povremeno pojavljivale lažne vesti koje su izazvale panično ponašanje građana. Određeni ljudi su uhapšeni i procesuirani, a tužilac ističe da su takvi slučajevi detaljno ispitani.

"Takva vrsta poruka može dovesti do promenjenog ponašanja među ljudima, posebno ukoliko su one plasirane preko masovnih medija. Ono što je karakteristika modernog doba u kojem živimo jeste da su informacije lako dostupne i da se lako mogu plasirati. Imamo internet i putem te mreže razne informacije, iz raznih izvora, i onih proverenih i onih neproverenih, mogu plasirati."

Tužilaštvo u saradnji sa MUP-om otkriva odgovorna lica i pokreće postupak na osnovu onoga što je krivični zakonik propisao.

"U više navrata smo utvrdili da postoji krivično delo izazivanje panike i nereda, iz Člana 343. Baš zbog toga što na društvenim mrežama i u društvu generalno postoji diskusija, odnosno nedoumica oko tog krivičnog dela, gde određeni broj ljudi očekuje da je već došlo do izbijanja panike ili nereda, smatrajući da je samo to krivično delo, ono ipak nije samo to. Postoji još jedan bitan element, a to je značajnije ometanje sprovođena odluka nadležnih državnih organa."

"Znači, ukoliko neko, sa svojim tvrdnjama prouzrokuje takvu vrstu ometanja odluka ili ukoliko pokuša, što je veoma važno naglasiti, biće kažnjiv jer je i pokušaj kažnjiv. Ako je ono učinjeno putem informativnih medija, internet jeste informativni mediji i to naglašavam, onda je za to krivično delo zaprećena kazna zatvora do pet godina", kazao je Stamenković.

"Za izrečene informacije postoji odgovornost"

Kako se onda zna razlika između zlonamernog plasiranja lažnih vesti i pokušaja da se nekom pomogne?

"U svakom pojedinačnom slučaju ćemo ceniti elemente koji su pred nama, cenićemo nameru, umišljaj izvršioca krivičnog dela, kao i posledicu koja se desila. Na to pitanje je krivično-pravna nauka odavno dala mišljenje, u smislu umišljaja i nehata, da li je jedno ili drugo moguće. Ukoliko se ovakva vrsta tvrdnje, saopštava u većim društvenim grupama i većem auditorijumu, postoji odgovornost za izrečene informacije."

Dao je primer od pre nekoliko dana, kada je krenula pomama za gorivom na benzinskim pumpama.

"Ukoliko ta informacija dovede do situacije na ulicama, kao što je bila ona za nedostatak goriva na pumpama, onda imamo neprihvatljivu posledicu koja podrazumeva zaista nastupanje nečega što društvo pogađa na neki od najgorih mogućih načina", zaključio je tužilac za visoko-tehnološki kriminal Branko Stamenković.