Penzioneri koji ne čuju imaju posebne strahove u izolaciji

Vanredno stanje i ograničeno kretanje nikome ne padaju lako, a posebno je teško onima koji ne čuju. Ako su još i stariji od 65 godina, njima je pomoć neophodna. Kome se obraćaju za dostavu namirnica i koji problemi ih muče u kućnoj izolaciji?

Tomka Ilić ne čuje, pa su joj potrebni tumači za znakovni jezik. Ona i njen suprug, koji je takođe gluv, izolaciji u su. Osim sina koji povremeno dostavlja hranu, tumači su im jedini spas.

"Ne postoji volonter koji zna znakovni jezik. Ne znam da li postoji neki telefon na koji mogu SMS da pošeljem. Onda razmišljam, morala bih da dam posebne instrukcije tom volenteru da ne kupuje luksuznu robu – ako mu ja kažem paštetu on može da mi kupi paštetu koja jako puno košta, a ja sam penzioner sa niskim primanjima i to je problem. Malo me je strah da samo tako naručim, jer se plašim šta će mi doneti", priča Tomka.

Sa mnogim strahovima i dilemama, gluvi i gluvonemi najmanje 50 puta dnevno pozivaju u pomoć tumače Gradske organizacije gluvih Beograda.

"Pitaju kako će podići penziju, kako će ići u prodavnicu, ko će da im pomogne, ko su volonteri i kako da stupe u kontakt sa njima, kako da podignu lekove i da obezbede tumače za specijalističke preglede", ističe Slađana Gordić, predsednica Organizacije gluvih Beograda.

Problem je, kaže, i kada im neko pozvoni na vrata – ne osećaju se sigurno da otvore jer ne razumeju šta im taj neko priča. "Znamo da su neki volonteri dolazili i pitali da li treba pomoć ali gluve osobe nisu razumele ko su ti ljudi i šta žele od njih", rekla je Gordićeva.

Poverenica predlaže titlovanje programa

Gluve osobe ne razumeju ni domaće serije i filmove ali ni sadržaje koji nisu na srpskom znakovnom jeziku, što je, kako kažu, opasno jer zbog izolacije postoji opasnost od psihičkih problema i depresije.

"Imali smo nekoliko obraćanja od osoba sa invaliditetom koje imaju senzorna oštećenja ili oštećenja vida i vrlo je bitno što je Javni servis ali i većina televizija sa nacionalnom frekvencijom zaista jako dobro izveštavala i sve vrema imala znakovni jezik pa su imali priliku da se dobro informišu, ali bi možda još trebalo uvesti titlovanje kako bismo imali veći broj građani koji bi bili informisani", navela je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Organizacija gluvih Beograda svoje članove redovne informiše i bez poziva i to preko društvenih mreža i Jutjuba gde im se više puta dnevno dostavljaju najvažnije informacije.