Čitaj mi!

Pandemija u Nemačkoj – političke svađe, kritike Angele Merkel i jedan skandal

Kada su početkom novembra uvedene četvoronedeljne mere polovičnog zatvaranja javnog života kako bi se obuzdalo širenje pandemije koronavirusa, mnogi u Nemačkoj su imali utisak da će već u decembru moći bez većih ograničenja da se posvete pripremama za Božić. Međutim, ova očekivanja su raspršena pre nekoliko dana.

Istovremeno je kao mehur od sapunice raspršena i mesecima od međunarodnih i nemačkih medija forsirana priča da Angela Merkel uspešno upravlja ovom krizom, zahvaljujući svom naučničkom obrazovanju i majčinskom pristupu prema stanovništvu.

Naprasno se u nemačkim medijima mogu čuti sve oštrije kritike na račun novih mera, kancelarkinih predloga, ali i pokrajinskih premijera koji jedan dan usaglase zajedničke mere a već sutradan svaki u svojoj pokrajini uvodi različite mere.

Tako su pre nekoliko dana kancelarka i pokrajinski premijeri usaglasili nove, oštrije epidemijske mere, koje će trajati do 23. decembra, da bi potom nastupilo jednonedeljno delimično popuštanje od Badnjeg dana do Nove godine. 

Dogovor je podazumevao i da se ni u toku božićnih praznika ne ukida već mesec dana aktuelna zabrana rada hotela i ostalih koji pružaju usluge smeštaja turistima.

Samo dan kasnije se ispostavilo da dogovor nije tako čvrst, pa je nekoliko pokrajina dozvolilo noćenja u hotelima od Badnjeg dana do Nove godine, pravdajući to da se time omogućava ljudima da posete svoje porodice a da ne moraju da se guraju pod jednim krovom.

Moćna a nemoćna kancelarka

Ovo je još jednom pokazalo koliko je Angela Merkel zapravo nemoćna u upravljanju ovom krizom, jer nemački regionalizam nadležnosti u oblasti zdravstvene zaštite daje prevashodno vlastima u 16 nemačkih pokrajina, a ne saveznoj vladi. 

Osim toga, nemoć moćne kancelarke se ogleda i u tome što pokrajinske premijere nije uspela da ubedi u strože zatvaranje.

Polovično zatvaranje u novembru nije donelo prevelike rezultate, jer sedmonedeljni prosek koliko se u Nemačkoj dnevno registruje novozaraženih nije se smanjio već samo stabilizovao na oko 21.000. 

S druge strane, Francuska, Španija i Italija su proteklih mesec dana strogim zatvaranjem uspele da drastično smanje širenje infekcije.

Priča o tome da merama "spasavamo Božić" u javnosti sve manje nailazi na odobravanje, a gomilaju se kritike na račun kancelarke i ostalih vladajućih političara. 

U novinskim komentarima se ističe da političarima "nedostaje predvidivost i sposobnost planiranja" te da su mnoge mere, poput onih koji se tiču školske godine ili rada ugostiteljskih objekata, mogle da budu isplanirane i saopštene znatno ranije.

S druge strane, bavarski premijer Markus Zeder nastoji da stanovništvo ubedi da je situacija ozbiljna, pa je dnevni broj od nekoliko stotina preminulih od kovida 19 uporedio sa svakodnevnim rušenjem po jednog putničkog aviona. To je pak izazvalo burnu reakciju medija.

"Naprosto luda" pravila

Oštre kritike počele su da se pojavljuju i u televizijskim komentarima, pa je jedan od urednika na kanalu RTL istakao da je "ovo sve apsurdnije" i da su nova pravila "naprosto luda".

"Staviti masku i na parkingu, dvostruko veće odstojanje u prodavnicama, pogoni bi trebalo da budu zatvoreni za Božić, ali istovremeno važi zabrana odlaska na odmor (zabrana iznajmljivanja smeštaja). Sve to da bi kontakti bili još više smanjeni. Ali, samo do Badnje večeri, kada se mere ublažavaju – do Nove godine. Sve to više nema nikakve veze sa zdravim razumom. Politika se zahuktala preko mere i više ne može da se izvuče", ističe TV komentator Jerg Zajonc, dodajući da se, umesto razuma, i dalje šire "strah i kreštava upozorenja o punim bolnicama sa sve više mrtvih". 

"Toliko 'kao da svakog dana padne jedan putnički avion', kako to kaže bavarski premijer. To je namerno stvaranje panike. U Nemačkoj svakog dana umire oko 2.600 ljudi – uvek! I to bez korone. Nekad više, nekad manje."

U komentaru na RTL ovaj urednik ističe podatak Nemačkog saveznog zavoda za statistiku da je u "oktobru ove godine bilo manje mrtvih nego pre godinu dana, uprkos koroni".

"A na intenzivnoj nezi ima mnogo slobodnih kreveta. Već nedeljama. Ali već nedeljama isto tako govore o opasnosti od preopterećenja. Zaustaviti ludilo – to bi mogli jedino političari. Kada bi hteli. I to ne uz još pravila, već vrlo jednostavno: povratkom razumu i pravoj meri", smatra on.

Korupcionaška afera u najavi

U talasu kritika isplivao je i jedan korupcionaški skandal u najavi, koji bi mogao čak da poremeti aktuelnu trku za novog šefa CDU i potencijalnog naslednika Angele Merkel. 

Mediji su otkrili da je sin premijera pokrajine Severna Rajna Vestfalija, Armina Lašeta, bio posrednik u poslu u kojem je ova najmnogoljudnija nemačka pokrajina naručila zaštitne maske od modne kompanije "Van Lak".

Afera je izbila nakon što je listu Rajniše post intervju dao većinski vlasnik "Van Laka", Kristijan fon Danijels, otkrivši da mu je vrata do velikog ugovora o snabdevanju maskama i zaštitnim odelima, vrednog bezmalo 40 miliona evra, otvorio upravo sin premijera Johanes "Džo" Lašet, inače modni bloger koji redovno sarađuje sa kompanijom "Van Lak".

"Rekao sam Džou da svom ocu može da da moj broj ako pokrajini treba pomoć oko nabavke maski", rekao je lakonski Kristijan fon Danijels, dodavši da ga je premijer Lašet zvao jedne nedelje uveče i rekao mu da su za njega vrata otvorena. 

"Dva dana kasnije, njegovi saradnici su bili kod nas u konferencijskoj sali i gledali naše maske i zaštitne kecelje."

Novinari su odmah otkrili da je ugovor dodeljen bez raspisivanja tendera, a da je sve pravdano hitnošću i time da u martu "na svetskom tržištu gotovo da nije bilo zaštitne odeće i maski".

"Tada je pokrajinska vlada tražila kontakte sa kompanijama iz cele Nemačke kako bi što pre tu situaciju promenila", rekao je portparol, dodajući da je cilj bio da "kompanije iz Severna Rajne Vestfalije budu prilagođene za proizvodnju visokokvalitetnih zaštitnih materijala" te da je to bio slučaj i sa tekstilnom kompanijom "Van Lak".

Opozicioni socijaldemokrati u pokrajinskom parlamentu zahtevaju da vlada odgovori da li je došlo do trgovine uticajem u pokrajinskoj vladi, koja je uloga Johanesa Lašeta u pomenutom poslu, koje sve poslove je dobila firma "Van Lak", kao i da li su davane "provizije za posredničke aktivnosti".

Zasad nije utvrđeno da li je u pitanju korupcija, ali očigledno je da je od maski najviše zaradio "Van Lak" koji je, prema priznanju njegovog vlasnika, u ovoj godini najmanje udvostručio svoju prodaju zahvaljujući više od 100 miliona prodatih maski i 12 miliona zaštitnih kecelja.