Masovno testiranje i genetska otpornost sačuvali Islanđane, sada mogu i kod frizera

Na Islandu je testirano 10 odsto ukupnog stanovništva i ta država je jedna od onih koja se najbolje nosi sa epidemijom koronavirusa. Zemlja koja broji 364.000 stanovnika je odličnom strategijom uspela da maksimalno uspori zarazu i spreči kolaps zdravstvenog sistema.

To je zaključak studije objavljene u časopisu England Journal of Medicine, koju su sproveli islandski naučnici u saradnji sa jednom lokalnom kompanijom.

Osnovni razlog za ovako dobre rezultate, piše agencija AFP, jeste što se sa testiranjima počelo 31. januara, tačnije mesec dana pre nego što je potvrđen prvi slučaj.

To se desilo 28. februara, dok je do sada registrovano 1.739 inficiranih i samo osam smrtnih slučajeva.

Do sada je testirano više od 36.000 stanovnika, po čemu je Island vodeća zemlja u svetu po broju testiranih na broj stanovnika.

Dva talasa testiranja

Dve kampanje testova su realizovane i one su obuhvatale sve rizične grupe ljudi i one koji imaju šansu da su zaraženi.

U prvoj, ciljane su osobe koje su imale simptome slične onima koje prouzrokuje koronavirus i osobe koje su se vratile iz najrizičnijih zemalja ili koje su bile u kontaktu sa zaraženima.

Ta testiranja su pokazala da je 13,3 odsto od više od 9.000 testiranih ljudi bilo zaraženo.

Dve nedelje kasnije (13. februara) kompanija deCODE Genetics je počela sa testovima za ostatak populacije – sve Islanđane bez simptoma ili s blagim simptomima, koji nisu bili u izolaciji.

Potvrđeno je da je procenat zaraženih u ovoj grupi bio između 0,6 i 0,8.

Masovno testiranje pomoglo je u zaustvljanju cirkulacije virusa, omogućavajući da se utvrdi koje su osobe zaražene i mogu preneti zarazu, iako nemaju simptome ili misle da su samo prehlađene. Posle potvrde da je pacijent pozitivan, on bi bio u samoizolaciji dve nedelje ili sve do negativnog testa.

U međuvremenu je Vlada uvela mere radi suzbijanja zaraze – obavezna je socijalna distanca, ljudi su morali da budu udaljeni najmanje dva metra, a zabranjena su i masovna okupljanja.

Nisu zatvorene jaslice i osnovne škole, ali sredinom februara jesu srednje škole, fakulteti, bazeni, sportske dvorane, bioskopi, barovi i restorani.

Otpornost "vikinga" i povratak normalnom životu

Od skoro 1.750 obolelih, čak 43 odsto nije imalo nikakve simptome, što je još jedna velika potvrda činjenice da virus mogu da šire i asimptomatski slučajevi.

Ipak, govori i o genetskoj otpornosti, kojom se "vikinzi" izuzetno ponose.

Analize pokazuju da su u prvo vreme u zemlju bolest donosili Islanđani koji su se vraćali iz Italije i Austrije. Potom putnici iz Velike Britanije, pre nego što je ta zemlja proglašena rizičnom, što znači da je među Britancima virus cirkulirao vrlo rano.

Vrh države smatra da je vrhunac epidemije na Islandu prošao, trenutno je hospitalizovano nešto više od 100 državljanja, pa je najavljeno olakšavanje mera početkom maja.

"Epidemija je dostigla svoj vrhunac i sada kreće silaznom putanjom. To je rezultat široko rasprostranjenih mera i zabrane putovanja", stoji u saopštenju Vlade.

Od 4. maja biće otvoreni frizerski saloni, muzeji i škole, kako bi se život što pre vratio u normalu. Neke mere će ostati na snazi, poput one da distanca među ljudima mora iznositi dva metra, dok će grupna okupljanja biti povećana sa 20 na 50 ljudi.