Kalendar ublažavanja mera – šta nas čeka u narednom periodu i da li je moguć povratak na staro

Na redovnoj konferenciji za novinare o koronavirusu objavljena su dodatna ublažavanja mera, a neke od njih stupaju na snagu već danas. Epidemiolog Branislav Tiodorović je rekao da su odluke o ublažavanju mera donete jednoglasno. Istakao je da će se situacija pratiti i da će, ako se uoči da nešto nije dobro, biti moguće i vraćanje starih mera. Imunolog Srđa Janković poručuje da smo na putu da dobijemo prvu rundu ali da se ne treba opuštati.

Već od danas, 28, aprila, parkovi i šetališta mogu da budu otvoreni. Oni koji se u njima nalaze moraju da budu na odgovarajućem rastojanju i da se pridržavaju svih preporuka prevencije.

Takođe, od danas se dozvoljavaju i treninzi na otvorenom što je značajno za sportiste. Potrebno je pridržavanje preporuka koje je Krizni štab utvrdio. Ovom merom se obezbeđuje da svi sportovi na otvorenom mogu da budu u pripremi. Naknadno će se doneti odluka u vezi sa sportovima u zatvorenom prostoru, rekao je Tiodorović.

Od 4. maja se omogućava obezbeđivanje gradskog saobraćaja u Novom Sadu i Kragujevcu, a od 8. maja u Beogradu i Nišu. U autobusima se neće uključivati klimatizacija.

Od 4. maja se omogućava drumski i železnički međugradski saobraćaj uz pridržavanje svih mera.

Istog dana mogu početi da rade i restorani i kafići. U baštama će to biti moguće uz poštovanje mera socijalnog distanciranja i korišćenje zaštitnih sredstava a posebne preporuke se odnose na zatvoreni prostor.

Od 8. maja mogu da počnu da rade tržni centri uz veliku dozu opreza, posebno kada je reč o broju korisnika i poštovanju distance.

Od 11. maja će se, zbog potrebe da privreda krene, omogućiti rad vrtićima i produženim boravcima u školama.

Od 18. maja će se uspostaviti avionski prevoz, prema preporukama evropskih i svetskih agencija i uz sagledavanje epidemiološke situacije.

Šta nam kažu podaci o epidemiološkoj situaciji 

Od poslednjeg izveštaja do danas, registrovana su 222 nova slučaja koronavirusa, a testirano je 5.446 osova. Objavljeno je da se trenutno na respiratoru nalazi 79 pacijenata.

Od juče je preminulo još šest osoba. Ukupan broj preminulih od početka epidemije u Srbiji sada je 168. Izlečeno je 1.260 pacijenata.

Kada je reč o broju obolelih po gradovima, u Beogradu je 27,38 odsto od ukupnog broja obolelih, u Nišu 15 odsto, u Ćupriji 3 odsto, Leskovcu 2,68, Kruševcu 2,41. Slede Valjevo, Aleksinac, Paraćin, Jagodina, Bor...

Procenat zaraženih u odnosu na celokupno stanovništvo je u ovom momentu 0,12 odsto.

Epidemiolog Darija Kisić Tepavčević je navela da je danas prvi dan od početka testiranja da je procenat pozitivnih ispod pet odsto. Ističe da ti podaci mnogo ohrabruju i da je potrebno da imamo kontinuitet takvih rezultata da bismo bili sigurni da je došlo do pada aktivnosti virusa.

"Bez obzira na to što su pokazatelji pozitivni, virus cirkuliše", navela je.

Imunolog Srđa Janković je rekao da će postepeni izlazak iz faze suzbijanja prvog talasa omogućiti da se život postepeno vraća tokove koji možda neće biti normalni, ali će svakako biti bliži normali, a da se pritom ne otvara nova kutija rizika.

Kakva je budućnost virusa i šta se očekuje tokom leta

Janković je rekao da smo na dobrom putu da dobijemo prvu rundu borbe, ali da ne bi trebalo da se opustimo. Ističe da je prirodno uspostavljanje imuniteta završni proces i da nije ni bio cilj da se to odradi brzo, nego da se što više uspori.

Kaže i da će to da zavisi od kretanja globalne slike o virusu i da postoji nekoliko mogućih opcija o njegovoj budućnosti. Jedna je da on postane sezonski patogen, druga je da potpuno nestane prirodnim putem (Janković smatra da verovatnoća za to nije velika) i treća da nauka i tehnologija uhvate korak s virusom i da dobijemo vakcinu (ova opcija zahteva vreme).

Kada je reč o uticaju vremenskih uslova na virus, epidemiolog Darija Kisić Tepavčević je rekla da se o tome mnogo govorilo u prethodnom periodu, ali da smo svedoci da se virus održava i prenosi i tamo gde su visoke temperature.

Kaže da neka istraživanja pokazuju da je za negativan uticaj na virus potrebno da temperatura bude više od 25 stepeni, vlažnost vazduha veća od 20 odsto i da je i značajan faktor UV zračenja. Kako ističe, mora mnogo uslova da bude zadovoljeno, ali je sigurno da je za vreme letnjih meseci manja verovatnoća kapljičnog prenosa, jer virus brže pada na tlo.

Ako virus uđe u organizam, onda spoljna temperatura nema nikakav uticaj na njega, rekla je Darija Kisić Tepavčević. 

Zbog toga ističe da je i dalje osnovna mera prevencije da se ne dozvoli da virus nađe put o nove osetljive osobe.

Može se dogoditi da se vrate stare mere

Darija Kisić Tepavčević je, govoreći o ublažavanju mera, rekla da se slične mere donose u Evropi i da je jasno da je to isključivo na osnovu stručnog mišljenja. Kaže da je okvir širi od samog zdravstva i da se situacija mora sagledavati u širem aspektu.

"Ali mi smo ti koji donose preporuke na osnovu stručnog mišljenja i medicine zasnovane na dokazima", rekla je .

Tiodorović je dodao da je struka dobro „vagala" kada je reč o odlukama i da uvek postoji rezerva i opravdani oprez.

"Evo i danas vidite kako se ponaša narod. To je ono što nas brine", rekao je i dodao da se može lako dogoditi da, kada se bude procenjivala situacija u narednim danima i ako se uoči da nešto nije dobro, da se ponovo vrate stare mere.

"Ovo je proizvod onoga što se kod nas, u okolnim zemljama i u Evropi sprovodi i nije izazvano nikakvim pritiscima", poručio je Tiodorović.

Darija Kisić Tepavčević je rekla da je odluka o početku rada vrtića uz poštovanje mera i određene uslove zasnovana na iskustvima drugih zemalja i podacima medicine zasnovane na dokazima da deca mogu da se inficiraju isto kao i odrasli, ali da nemaju nikakve simptome ili imaju blage oblike kliničkog ispoljavanja.

Dodaje da je do sada kod stotinak dece potvrđena infekcija i da je većina od njih zdrava, ili nije imala nikakve simptome, ili je imala blage oblike bolesti.

U ovom trenutku je u bolnici Dragiša Mišović smešteno 49 mališana kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa.

Procenjeno je da, uz mere predostrožnosti i toplije vreme, rizik boravka dece u takvim kolektivima nije veći nego u porodičnim uslovima ili u uslovima svakodnevnog funkcionisanja.