Od pluga do digitalne farme - Prva zadruga

Krajem 19. veka kada je u Evropi započeo proces zadrugarstva i u Srbiji se osnivaju prve seljačke zadrge. Pod uticajem učenih ljudi: Adama Bogosavljevića, Dragiše Lapčevića, Sretena Vukosavljevića i Mihajla Avramovića koji su afirmisali ideje udruživanja, zadruge u Srbiji postaju temelj opstanka sela.

U dugoj epizodi našeg serijala bavimo se razvojem poljoprivrednog obrazovanja i nauke. To je period kada se osniva Ogledno poljoprivredno dobro Topčider, počinju sa radom srednje poljoprivredne škole i osnivaju se prve seljačke zadruge.

Posle školovanja u Evropskim prestonicama obrazovani ljudi vraćaju se u domovinu i menjaju život i navike stanovnika, male nerazvijene balkanske zemlje. Novčana privreda napreduje i seljaci se sve više okreću robnoj proizvodnji. U takvim uslovima počinje razvoj zadrugarstva u Kneževini Srbiji. Vodimo vas u najstariju zemljoradničku zadrugu u selu Azanja koja je osnovana krajem 19. veka a danas se bori za opstanak. Prikazećemo vam Muzej vinogradarstva u Aleksandrovcu i Muzej grada Kraljeva jer su u tim zgradama, početkom 20. veka bile smeštene srednje poljoprivredne škole.

Po završetku Prvog svetskog rata na Beogradskom univerzitetu osniva se Poljoprivredni fakultet sa dva odseka: poljoprivrednim i šumarskim. Najveće zasluge za osnivanje Poljoprivrednog fakulteta pripadaju tadašnjem rektoru i profesoru Simi Lozaniću kao i profesoru Jovanu Žujoviću u to vreme predsedniku Srpske kraljevske akademije.