Nauka u selu Bašta bez zelja

Da poljoprivreda nije fabrika pod otvorenim nebom ljudi su dokazali u 17 veku kada je u Evropi napravljen prvi staklenik.

U nemačkom gradu Hajdelbergu sagrađen je staklenik u obliku ambara kako bi, na dvorovima, tokom zime uživali u agrumima. Od tada poljoprivreda je napredovala krupnim koracima pa je danas biljke moguće gajiti i u bašti bez zemlje.

U cilju povećanja prinosa i smanjenja bolesti koje izazivaju štetočine iz zemljišta, sve više se primenjuju supstrati kao što je kamena vuna, ljuska kokosovog oraha i treset. Vodu i hranljive materije u optimalnom odnosu biljka dobija preko sistema kap po kap. Hidroponska proizvodnja ne zahteva poštovanje plodoreda a u toku godine omogućava više ciklusa gajenja.

Gledaoci će moći da vide kako izgledaju najsavremeniji staklenici u Srbiji. A odgovor na pitanje da li paradajz koji uberete u stakleniku može biti kvalitetan kao i onaj iz bašte na otvorenom pitali smo u laboratoriju na Hemijskom fakultetu gde se vrše analize hrane.
Kakav je paradajz koji se gaji u komori bez sunčevih zraka sa hladnim svetlom određene talasne dužine i da li je njegova vrhunska biološka vrednost dovoljna da osvoji probirljive potrošače videćete u emisiji "Bašta bez zemlje".

Urednica emisije Aleksandra Šarković