Staro srpsko pisano nasleđe - Stojan Novaković, u duhu jezika i kulture

Stojan Novaković upisan je u srpskoj istoriografiji kao jedan od vodećih predstavnika srpske naučne, prosvetne i kulturne elite s kraja 19. i prvih decenija 20. veka.

Povodom obeležavanja jubileja 175 godina od rođenja ovog istaknutog erudite i patriote Srpska akademija nauke i umetnosti je organizovala Naučni skup i priredila izložbu "Stojan Novaković i njegovo doba" u saradnji sa Arhivom Srbije. Sagledavajući opsežno polje istraživanja i uzmajući u obzir važne državne funkcije na kojima je bio angažovan razmatramo Novakovićev doprinos kada je reč o srpskoj filologiji, istoriji književnosti, istoriografiji i razvoju prosvete u Srba njegovog doba.

Kažu, da pero i knjigu nikad nije napuštao... Prvi zamah ka dugom istraživačkom putu i uspešnoj karijeri dao mu je učitelj Stojan Bošković iz rodnog Šapca, koji nagovara Stojanovog oca da zbog oskudnog imovinskog stanja pozajmi novac i pošalje sina u Beograd na dalje školovanje.

Zahvaljujući tim prvim i hrabrim koracima Stojan Novaković se kasnije ostvaruje u veoma važnim profesijam: diplomatski predstavnik Srbije u Carigradu, Parizu i Petrogradu, jedan od najvatrenijih zastupnika opštih srpskih interesa i uvaženi delegat Srbije na međunarodnim konferencijama.

Pored toga, bio je i član Srpskog učenog društva, potom Srpske kraljevske akademije, napokon i njen predsednik, član više inostranih akademija nauka i filoloških društava, aktivni ili počasni član raznih udruženja, redakcija časopisa i predsednik Srpske književne zadruge od njenog osnivanja. Jedno vreme bio je i profesor na Velikoj školi, upravnik Muzeja i Narodne biblioteke.

Više puta ministar prosvete, bio je tvorac novih školskih zakona i inicijator prosvetnih reformi kojima je stekao velike zasluge u otvaranju osnovnih i srednjih škola u Srbiji najviših obrazovnih mogućnosti.

Jedan od kurioziteta Novakovićevog zalaganja na polju srednjovekovne književnosti je podatak da je 1874. godine posetio Rusiju gde je na Arheološkoj izložbi u Kijevu imao priliku da vidi dragocenosti iz kolekcije ruskog naučnika i istraživača Porfirija Uspenskog. Među artefaktima uočeni su list iz Miroslavljevog jevanđelja, Vukanovo jevanđelje i Radoslavljevo jevanđelje koje je Uspenski doneo sa Svete Gore.

Neposredno po povratku u Srbiju Novaković je napisao detaljan izveštaj Ministru prosvete i crkvenih dela o pronađenim rukopisnim spomenicima koji od tada do danas ne prestaju da budu u žiži naučne javnosti.

Stručnjaci u emisiji i učesnici Naučnog skupa su: prof. dr Milo Lompar, dr Srđan Rudić, prof. dr Nenad Nikolić, prof. dr Alesandar Milanović, prof. dr Aleksandar Rastović, Aleksandar Marković.
Urednica i scenaristkinja: Ivana Kovačević