Kvadratura kruga: Letopis Ramske tvrđave i prvog srpskog vampira

Nijedan veliki osvajač, niti vojskovođa koji je u prošlosti krstario Srbijom, nije zaobišao Ram i njegovu tvrđavu.

Aleksandar Makedonski se u Ramu sreo sa Keltima. Kralj Huna Atila Bič božji u jednom od svojih osvajačkih pohoda prošao je i kroz Ram. Hadrijan, Marko Aurelije, rimski carevi Trajan i Dioklecijan takođe su se upisalo u istoriji Rama, u kome je boravio i Sveti Sava kao i Karađorđe, koji je po povratku iz izgnanstva, 1817. godine, prešao u Srbiju baš u mestu Ram.

Najveći trag u Ramu je ostavio sultan Bajazit Drugi koji je uz Dunav u 15. veku sagradio, u to vreme najmoćniju i najmoderniju artiljerijsku tvrđavu na celom toku Dunava kroz Srbiju: ta tvrđava je imala 5 kula, bedeme i 36 topovskih otvora. Bajazit Drugi nije slučajno izabrao Ram kao mesto gde će podići takvo utvrđenje.

"Dunav je ovde širok 4 kilometra, a posle Golupca on je tu najširi na celom svom toku od Švarcvalda do Crnog mora. Kod Rama, Dunav je miran i krotak kao more jer ga baš tu presecaju i umiruju četiri reke, Velika Morava, Mlava, Nera i Karaš" - podseća nas Ilija Jacanović kustos u Ramskoj tvrđavi.

Sa ove tvrđave su muhafizi, martolozi, askeri, rejsi i azapi kontrolisali ko plovi Dunavom, a ko prolazi kroz Panonsku niziju i Karpate, jer Ram je upravo to strateško mesto gde se sreću ove tri regije.

Ramska tvrđava je obnovljena pre tri godine i sada živi svoj novi život. Časopis Nacionalna geografija proglasio je zalazak sunca na Ramu najlepšim na svetu, u kategoriji zalazaka na rekama.

Na samo nekoliko kilometara od Rama nalazi se selo Kisiljevo u kome je rođen i živeo Petar Blagojević koji se u austrougarskih dokumentima i štampi pominje kao prvi srpski vampir. U dokumentu koji se čuva u Nacionalnom muzeju u Berlinu pod nazivom "Vampir von Kisiljevo" i u časopisu Diarium ostalo je zabeleženo da je 21. jula 1725. godine telo Petra Blagojevića izvađeno iz groba, probodeno glogovim kocem, a potom spaljeno i bačeno u rukavac Dunava. To je učinjeno u prisustvu sveštenika, meštana, austrijskih vlasti i tadašnjeg načelnika gradištanske oblasti Frombalda. Na taj potez vlasti su se odlučile zbog straha i pritiska meštana Kisiljeva u kome je za 50 dana nakon smrti Petra Blagojevića, u tom selu na prečac umrlo desetak ljudi i svi oni su pred smrt tvrdili da ih je noću pohodio i davio Petar Blagojević. Kada su glogovim kocem probili Petrovo telo iz njegovih usta i ušiju potekla je krv. Tako je bar zabeleženo u listu Darium do koga smo uspeli da dođemo.

Urednik emisije: Branko Stanković