Nesvrstani, Beograd i Treći svet

Nakon smrti Džavaharlala Nehrua i Gamala Abdela Nasera, nakon odlaska sa političke scene Sukarna, Nkrumaha i Hajle Selasija, Josip Broz Tito ostao je gotovo jedini živi osnivač nesvrstanih.

Ipak, tih godina pojavili su se lideri novih afričkih država koje su naprosto živele ideju nesvrstanosti. To je bilo zlatno doba nesvrstanih, vreme kada se ova grupa zemalja oslobodila straha da se naziva trećim blokom, vreme kada su nesvrstani postali pokret.
Drugu Konferenciju nesvrstanih Beograd je organizovao1989. godine. Jugoslavija je, ispostaviće se, već bila pred raspadom. Skup je bio nostalgični beg od unutrašnje politike i u kolektivnoj svesti ostaće možda najviše upamćen po Gadafiju, kamilama koje je dopremio u Beograd, šatoru koji je postavio u rezidenciji i telohraniteljkama koje su ga čuvale.
Konačno, da li je do danas Beograd uspeo da unovči tu moć koju je širio prema Trećem svetu, da li su neki njegovi principi trajno oblikovali svest savremenog srpskog čoveka i da li su preživeli kao obeležje spoljne politike Beograda sve do danas?
U emisiji govore: Ivan Ivanji, književnik i prevodilac, učesnik Konferencije u Havani 1979. godine, Pavle Jevremović, diplomata, učesnik konferencija u Havani 1979. i Beogradu 1989. godine, novinar Dragan Bisenić, istoričari Svetozar Rajak, Jovan Čavoški, Aleksandar Životić, Madhavan Palat, ambasador u Beogradu (1985-1989) Lakan Mehorotra, Dubravka Sekulić sa Kraljevskog koledža za umetnost iz Londona, Abdelrahim Keiravi, frontmen beogradskog benda FC Apatride.

repriza, 11. novembar u 01:35 i 09:35