Iako danas spada među njegova najizvođenija dela, kompozicija nije bila zapažena sve do 1922. kada ju je za orkestarsko izvođenje priredio Moris Ravel, po narudžbini Sergeja Kusevickog, dirigenta Bostonskog simfonijskog orkestra. Francuski kompozitor, pijanista i dirigent bio je zadivljen muzikom svog ruskog kolege. Već tada smatran velikim majstorom orkestra, Ravel je uz neznatne izmene stvorio orkestraciju koja se i danas smatra najuspelijom. Međutim, tek će izvođenje orkestarske verzije u Parizu, 1922. godine i objavljivanje partiture 1930. godine, kao i prvi snimci ovog dela, svrstati Slike sa izložbe među najizvođenija i najvoljenija dela klasične muzike. Preko deset kratkih stavova, Musorgski je pokušao da muzičkim sredstvima dočara deset Hartmanovih slika. Promenada koju čujemo na početku predstavlja samog kompozitora koji šeta od slike do slike, a čućemo je još tri puta u toku dela. Zatim slede stavovi: Gnom, Stari zamak, Tiljeri, Bidlo, Igra pilića u ljuskama, Dva Jevreja - bogati i siromašni, Pijaca u Limožu, Katakombe, Baba Jaga i Velika vrata u Kijevu.
Repriza, 21. oktobar u 02:10 i 10:10
komentari