Beogradsko blago: Astronomska opservatorija na Zvezdari

O zdanju koje je, u vreme kada je podignuto, predstavljalo najmoderniju opservatoriju u Evropi, značajan primer modernizma projektanta Jana Dubovija, češkog arhitekte, i jednu od najbolje opremljenih, biće reči u današnjem Beogradskom blagu.

Zaštićeno kulturno dobro od 2001. godine, Astronomska opservatorija na Zvezdari građena je od 1930. do 1932. godine. Brežuljak na obodu grada, u to vreme daleka periferija - 6 kilometara od centra, od milošte je zvan "baba Ružin kraj". Na najvišoj tački tadašnjeg Velikog Vračara, koti 253 metara nadmorske visine, uzdignutoj nad samim Dunavom, na Laudonovom šancu, izgrađen je objekat koji je predstavljao najkompleksnije arhitektonsko-urbanističko rešenje do tada realizovano u Beogradu.
Urednik i autor emisije je Nevena Milić.

repriza, 20. jun u 05:50 i 13:50

broj komentara 1 pošalji komentar
(ponedeljak, 19. jun 2017, 21:07) - anonymous [neregistrovani]

prevaziđena lokacija

Na žalost, tehničko tehnološki opservatorija je prevaziđena i nalazi se za današnje pojmove na pogrešnom mestu. Usled suviše velike blizine grada koji se značajno proširio blizu ove lokacje, astronomska posmatranja su značajno ometena od velike količine svetlosti i smoga. U vreme kad je izgrađena to se smatralo dobrom lokacijom, međutim danas bi je trebalo izmestiti mnogo dalje. Tako reći izvan grada na lokaciju kao npr. okolina Avale ili čak mnogo dalje. Opservatorija ne mora biti na brdu nego čak na ravnici ako u blizini nema izvora svetlosti od gradova, sela saobraćaja i ulične rasvete. O ovome bi država i najviše grad Beograd trebali ozbiljno da se zamisle. Selidbom na novu adekvatniju lokaciju oslobodio bi se značajan prostor na lokaciji Zvezdara za druge korisnije sadržaje. Svi dobro znaju da se ovakve opservatorije u svetu nalaze daleko izvan urbanih centara i to nekoliko desetina pa i stotina kilometara gde su istraživanja neuporedivo kvalitetnija i preciznija.