Biblioteke sveta: Institut drevnih rukopisa Matenadaran, 2-9

Autori ruskog dokumentarnog serijala o bibliotekama sveta u drugoj epizodi predstavljaju zanimljivu i neobičnu priču o Jermenskoj biblioteci.

Jerevan, pored Ararata, ima još jedan istorijski kompas - nacionalnu riznicu drevnih knjiga i rukopisa - "Matenadaran". On se uzdiže nad gradom koji na osnovu njega meri svoj život.

Ova zgrada je podignuta 1959. Arhitekta Mark Grigorjan je za književnu riznicu odabrao mesto na kakvom se obično grade hramovi, što nije slučajnost. U Jermeniji se prema knjizi odnose kao u Rusiji prema ikoni. Knjiga je za Jermene svetinja. Ona je najvažnija imovina svake porodice, svakog sela i grada, a jermenska azbuka, koju je u petom veku stvorio Sveti Mesrop Maštoc, predstavlja nacionalni ponos.

Formalno gledano, Matenadaran nije biblioteka. Po statusu i nameni to je akademski institut, istraživačka fabrika. Svaki naučni saradnik Matenadarana mora da vlada starojermenskim, ali poželjno je i da poznaje druge drevne jezike.

repriza, 9. oktobar u 02:10 i 10:10

broj komentara 1 pošalji komentar
(utorak, 08. okt 2013, 15:51) - Aspalathos [neregistrovani]

obavezno gledati

Boraveći u više navrata u Jerevanu, imao sam priliku da posetim ovaj jedinstveni muzej o kojem je i naš nvinar Radovan Brankov davne 1996. sačinio zanimljivu reportažu. Jermensko pismo je kao i naše fonetsko i sadrži 39 znakova, od kojih je pomenuti Mesrop Maštoc kompletirao 36, a tri znaka su naknadno dodata, kao i kod Vuka znak za glas Đ. Jermenski inače spada u indoevropske jeszike i sa starojermenski formira izdvojenu granu. Slova su izuzetno lepa i to je bio jedan od razloga da supruga i ja naučimo alfabet, mada ne razumemo više od nekoliko elementarnih reči. Bari or Hajastan!