Ognjišta stvaralaštva: Sevilja

Emisija prati političke i društvene prilike u Španiji u prvoj polovini 17. veka koje su se odrazile u delima slikarskih majstora: Franciska de Zurbarana, Dijega de Velaskeza i Bartolomea Estabana Murilja. Ovi slikari stvarali su u vreme vladavine «kralja planete» Filipa.

Filip Četvrti Hazburški proveo je na španskom tronu 44 godine. Njegova rekordno duga vladavina može se podeliti u dve faze: period uspona i period krize.

U to vreme Španija je bila najveća kolonijalna sila na svetu. Najveći deo eksploatacije dolazio je od izdašnih rudonosnih bogatstava novootkrivenog američkog kontinenta gde je u neljudskim uslovima iskorišćavana radna snaga domorodačkog stanovništva.

Pored tog privrednog prosperiteta, Filip preuzima na sebe i ulogu čuvara katolicizma i počinje proterivanje svih onih koji nisu učestvovali u katoličkom hrišćanskom ispovedanju. Uporedo sa tim, kreće i u sukob sa drugim vladarima koji su prvenstveno pripadali protestantskom miljeu. Ovakva politika posebno se osetila u španskoj trgovačkoj prestonici Sevilji koja je u to vreme bila poznata po svom kosmopolitskom duhu. Tu se odvijao život raznih naroda i religija. Hrišćani, muslimani i Jevreji vodili su suživot zasnovan na razumevanju i uzajamnim ekonomskim potrebama. Sevilja je bila centar tadašnjeg sveta i nudila je mnogo. Međutim, Filipov fanatizam i dvoličnost ubrzo će radikalno promeniti sliku stvari. Južnoamerički rudnici počeće da presušuju, dok će španski državni izdaci biti sve veći zbog unutrašnje krize i novozapočetih ratova. Upravo prelomna godina biće 1640.

repriza 2. april u 4:00 i 12:00

broj komentara 0 pošalji komentar