Blaga Kosova i Metohije: Novo Brdo

U doba kralja Milutina s početka 14. veka, kada je Novo Brdo doživelo procvat, sa ulicama punih ljudi izbijala je vreva na pet-šest, ako ne i više jezika u svakom trenutku. Nasnažniji grad srednjevekovne Srbije bio je i finansijska prestonica Evrope.

Prvo naselje sagrađano je najverovatnije polovinom 13. veka kada je počela eksploatacija srebra i zlata iz obližnjih rudnika. Kako je proizvodnja napredovala, bilo je potrebno još vrednih ruku i zanata.

Srpsko domicilno stanovništvo uskoro je dobilo nove komšije - rudare Sase koji su stigli iz Nemačke, Dubrovčane, Grke, Barane, Kotorane, Albance...

Danas je Novo Brdo jedna po površini od najvećih opština na Kosovu, prostire se na 90 kvadratnih kilometara, ali i jedna od najsiromašnijih.A nekada se upravo u ovoj tvrđavi određivalo šta koliko vredi na tržištu.

Novo Brdo je imalo svoju sopstvenu carinu koju su zakupili Dubrovčani, a dugo godina radila je i kovnica novca osnovana sredinom 14. veka.

Jeste paradoksalno, ali Novo Brdo je svoj zenit doživelo posle kosovskog boja. Ostalo je da prkosi turskim osvajačima sve do 1455.godine, punih 66 godina od stradanja kneza Lazara i njegove vojske.

U emisiji govore:

stanovnici Novog Brda i okoline
arheolog dr Marko Popović
istoričar Aleksandar Gudžić
Endrju Rasel, UNDP Kosovo
Libord Klajd, Kancelarija EU u Prištini
Zamenik gradonačelnika Novog Brda Bajruš Imeri
Gradonačelnik Novog Brda Svetislav Ivanović

broj komentara 0 pošalji komentar