Trag: Smederevo - prestonica srednjovekovne Srbije

Smederevski grad je poslednja prestonica srednjovekovne Srbije i jedna od većih srednjovekovnih tvrđava u Evropi. Nakon smrti Stefana Lazarevića, despot Đurađ Branković nije mogao ostati u Beogradu koji su preuzeli Mađari, pa je sagradio novu prestonicu u Smederevu.


Đorđe Mandrapa, narator i stručni konsultant
Đorđe Mandrapa, narator i stručni konsultant

Mali grad je služio despotu Đurđu kao utvrđeni zamak, od čije su jedine velike dvorane ostala do danas četiri dvodelna prozora na gradskome platnu, a prostranstvo Velikoga grada bilo je potrebno za smeštaj mnogobrojne posade, čiji je broj mogao iznositi i više hiljada ljudi, kao što je, po nekim podacima, i broj napadača iznosio više desetina hiljada.

Minhenski psaltir
Minhenski psaltir

Površina Malog i Velikog grada, po merenju iz 1975. godine, iznosi oko 12 hektara. Paralelna strana sa Dunavom ima 550 m, druga sa Jezavom 400, a treća prema varoši 502 m. To je zapravo umanjena slika carigradskog utvrđenja. Ovaj monumentalni kolos srpske vojne arhitekture, sa sve tri strane okružen vodom, delovao je neosvojivo. Pa ipak, jaki prodori Turaka ubrzali su pad Smedereva.

Neume
Neume

Život na dvoru despota Đurđa bio je sličan životu na svim evropskim dvorovima. U Smederevu su boravili značajni intelektualci kakav je bio Konstantin Filozof, koji je na dvoru napisao Žitije despota Stefana Lazarevića, kompozitor kir Stefan Srbin koji je muziku beležio neumama, a boravili su i bogati Dubrovčani i Vizantinci...

Pečat Lazara Brankovića, Đurđevog naslednika
Pečat Lazara Brankovića, Đurđevog naslednika

Urednik serijala: Ljubisav Aleksić
Snimatelj: Pavle Tanasijević
Montažer: Vladimir Stepanović

Sa snimanja
Sa snimanja

broj komentara 0 pošalji komentar