Matematička gimnazija - 50 godina

Ideju o Matematičkoj gimnaziji pokrenula je šezdesetih godina grupa matematičara, fizičara i pedagoga, a nosilac ideje i realizacije projekta bio je akademik Vojin Dajović, profesor tadašnjeg Prirodno-matematičkog fakulteta.

Osnovni uzor bila je specijalizovana škola koju je pokrenuo jedan od najvećih svetskih matematičara dvadesetog veka, Andrej Nikolajevič Kolmogorov, pod pokroviteljstvom Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov.

Skupština grada Beograda je odluku o otvaranju Matematičke gimnazije konačno donela 17. maja 1966. godine, "da okuplja i obrazuje u posebnim uslovima mlade talente u oblasti matematike i prirodnih nauka". Gimnazija je rad započela kao trogodišnja srednja škola, tek 19. septembra, jer se prvih 56 učenika za tri odeljenja drugog razreda nakupilo tek posle tri konkursa.

Naredne školske godine upisana su četiri odeljenja sa 80 učenika, i škola se uselila u svoju sadašnju zgradu. Škola se nalazi u zgradi koja je zadužbina Perse i Riste Milenković, sagrađena 1929. po projektu Vladimira Popovića. Danas posle pedeset godina škola ima status škole od posebnog nacionalnog značaja i predstavlja hram znanja mladih talenata.

Urednik: Tanja Čanić Mlađenović

broj komentara 0 pošalji komentar