Kvadratura kruga: Đorđe Vajfert

U 2015. godini navršilo se 165 godina od rođenja Đorđa Vajferta,oca srpske industrijalizacije, osnivača nekoliko rudnika u našoj zemlji i tvorca modernog pivarstva u Srbiji.

Uz sve to Vajfert je bio i veliki zadužbinar i dobrotvor koji je za vreme srpsko-turskog rata (1876-1878) srpskoj vojsci poklonio novac za kupovinu topova.U tom ratu učestvovao je kao dobrovoljac u konjici i tada dobio svoj prvi orden za hrabrost.

Za vreme Balkanskih ratova Đorđe Vajfert najsiromašnijim stanovnicima Beograda poklanja 60000 vekni hleba, a srpskoj konjici šalje na front 100.000 litara piva.

Za vreme Prvog svetskog rata kao guverner Narodne banke Srbije uspeva da sačuva zlatne rezerve Srbije, a kada je prvi put postavljen na tu funkciju Vajfert je ponovo uveo dinar kao srpsku valutu. Zbog toga nas danas gleda sa novčanice od 1000 dinara.

U Pančevu i Beogradu ovaj zadužbinar, vizionar i humanista ostavio je nekoliko zadužbina kao i brojne poklone srpskom narodu.

 

 

broj komentara 1 pošalji komentar
(utorak, 29. dec 2015, 14:16)
Dragana Sekulić [neregistrovani]

greška

Poštovani,
pratim Vaše emisije i drago mi je da tako nešto postoji na našoj medijskoj sceni. Puno smo saznali iz Vaših emisija i šaljem Vam puno podrške i želim svu sreću u daljem radu.
U ovoj emisiji o Đ.Vajfertu provukla se jedna greške i to ne Vaša već Vašeg sagovornika. Đ.Vajfert nije uveo već je vratio dinar kao našu valutu.Prvo kovanje srpskog novca započelo za vreme vladavine kralja Stefana Radoslava (vladao od 1228. do 1233. godine). Naziv tog prvog srpskog novca bio je, baš kao i danas – dinar srpski ili, na latinskom, grosus de Rascia, raški groš. A prvo pominjanje imena DINAR, kao domaće srpske valute, pojavljuje se 1321. godine, u listini kralja Uroša II Milutina. Srpski srednjovekovni novac odlikuje lepota, elegancija, maštovitost predstave a po kvalitetu kovanja i novitetima u izradi i varijanti prevazilazio je kovanja većine susednih država i jedan je od najbitnijih pokazatelja samostalnosti, državnosti i moći tadašnje srpske države. Bogatstvo kovanja može se ilustrovati sledećim primerom: u rasponu kovanja od 230 godina, tj. od vremena vladavine kralja Radoslava 1228-1234 pa do pada pod tursku vlast, više od 20 vladara, 15 župana i velikaša i desetak gradova kovalo je svoj novac. Do sada je registrovano oko 350-400 vrsta novca (mada je to teško prezicno utvrditi). Kovanje srpskog novca prestaje osvajanjem Smedereva od strane Turaka da bi se ponovo pokrenuo nakon ustanaka. Ovaj novac na sebi nosi 1868. godinu.
Samo mala ispravka od ljubitelja numizmatike.
s poštovanjem Dragana Sekulić

broj komentara 0 pošalji komentar