Život i standardi: Velika Hoča od Nemanjića do današnjih dana

Na bregovima između vinograda, dvadesetak kilometara od Prizrena je Velika Hoča, srednjovekovna raskrsnica puteva od Zapada ka Istoku, selo gde takoreći svaka kuća ima spomeničku vrednost.

Velika Hoča Velika Hoča

Prvi pisani pomen Velike Hoče je darovna povelja Stefana Nemanje iz 1198. godine, kojom devet sela u blizini Prizrena poklanja manastiru Hilandar. Osnivačkom poveljom formirana je metohija u "župi prizrenskoj" i ona je na početku imala devet sela - Neprobišta, Momušu, Slamodražu, Retivlju, Trnje, Retivšticu, Trnovac i dve Hoče - Gornju i Donju. Ta sela i danas postoje sa sličnim ili istim imenima.

Velika Hoča Velika Hoča

U samom selu je i neobično veliki broj crkava i crkvišta, što na osoben način govori o značaju koji je u prošlosti ovo mesto imalo. Ceo kraj poznat je i kao bogato vinogorje. Tu su vinogradi manastira Visoki Dečani i stara vinica u kojoj se čuva nadaleko cenjeno vino.

Velika Hoča Velika Hoča

Ekipa RTS-a boravila je tokom decembra u ovom selu čija je kulturno-istorijska baština bila tema magistarskog rada profesora Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici, Božidara Žarkovića. Sagovornici u emisiji su i meštani ovog sela koje nikada nije napušteno, ni u vreme najvećih stradanja, ali i oni koje su životne situacije dovele u ovaj kraj sa kojim su se srodili.

Velika Hoča Velika Hoča

Autorka i urednica emisije: Tatjana Manojlović.
Snimatelj: Aleksandar Agbaba.
Montažer: Branislav Popović.
Realizatorka: Slavica Živković.

Velika Hoča Velika Hoča
broj komentara 0 pošalji komentar