Srpski sanitet u Velikom ratu: Traumatska epidemija

Rat je, po rečima velikog ruskog hirurga Pirogova, traumatska epidemija, rednja povreda i povređivanja. Dužnost svakog vojnog saniteta je da se toj epidemiji suprotstavi.

Srbija je u balkanske ratove i Prvi svetski rat ušla sa svega 370 civilnih i vojnih lekara. Tokom tih ratova, naročito u Prvom svetskom ratu, Srbija će izgubiti više od trećine. Toliki gubitak nije zabeležila nijedna zemlja u Velikom ratu, a po svemu sudeći, tako nešto nepoznato je i u svekolikoj istoriji ratovanja.

Serijal prati sudbinu srpskog saniteta kao dela državnog organizma, koji saobrazno tome deli sudbinu i srpske države, vojske i naroda u periodu 1914-1918.

Prvu ratnu godinu (1914) karakteriše traumatska epidemija uzrokovana velikim i krvavim bitkama. Iako sa znatnim iskustvima u zbrinjavanju ranjenika, stečenim u prethodna dva rata, srpski sanitet je od početka suočen sa nedostatkom hirurga i sanitetskog materijala. Stoga će uloga stranih medicinskih misija, tada hirurški orijentisanih, biti od velike pomoći.

U četiri epizode, kroz obilje dokumenata, svedočenja istraživača, razotkrivanja do sada nepoznatih detalja, uzbudljivih rekonstrukcija, prati se prva godina ratovanja, tadašnja medicinska znanja i praksa, način zbrinjavanja ranjenika, pojedinačne sudbine lekara i detalji dolaska stranih medicinskih misija. 

U serijalu učestvuje preko 20 stručnjaka iz zemlje i inostranstva.

Urednik serijala: Jelena Micić

Scenarista: prof. dr Brana Dimitrijević

Snimatelj: Vasko Vasović

Montažer: Obrad Popović

Reditelj: Tanja Fero

broj komentara 0 pošalji komentar