petak, 29. avg 2014, 12:54
Istorija nauke: Todor Selesković
Ova epizoda posvećena je Todoru Seleskoviću (1856- 1901) inženjeru, projektantu fabrika i postrojenja, hidroelektričnih i parnih centrala, konstruktoru mašina i alata, prvom profesoru mehaničke tehnologije u Velikoj školi, i univerzitetskom profesoru mašinstva.
Rodonačelnik proizvodnog mašinstva, bio je i prvi upravnik Beogradskog vodovoda i predsednik Udruženja inženjera Srbije.
U Saksoniji, odnosno Frankenbergu, završio je kurs mašinske struke, a potom i studije na Badenskoj politehnici. Diplomirani inženjer, prvi posao je dobio u fabrici municije „Lorenc", gde je izrađivao specijalne mašine i alate. Karijeru nije nastavio u Karlsrueu, tada vodećem gradu mašinske industrije, nego se odazvao apelu Kraljevine Srbije, upućenom sinovima u inostranstvu - da se vrate i pomognu izgradnju tek oslobođene otadžbine. U Srbiju je stigao 1881. godine, kada se uspostavljala vojna industrija u Kragujevcu, i u Vojnom zavodu počeo da organizuje i proizvodi municiju.
![14 - snimanje epizode T.Seleskovic.jpg 14 - snimanje epizode T.Seleskovic.jpg](http://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2014/06/11/16663455/14%20-%20snimanje%20epizode%20T.Seleskovic.jpg)
Todor - Toša Selesković, čiji je otac bio Čeh, a mati Nemica, odrastao je u Beogradu.
„Želim da budem jedan od učesnika u stasavanju Srbije i u njenim nastojanjima da se približi Evropi. Moj ujak je na mene trošio srpski novac - i ja hoću Srbiji da služim!"
U ovoj emisji, prikazan je životni i stvaralački put inženjera, koji je za dvadeset godina rada u toj oblasti, ostavio nemerljive tragove u mnogim delatnostima u Srbiji, koja je krajem devetnaestog veka imala hiljadu inženjera. Lik konstruktora, profesora, projektanta, agilnog borca za razvoj zemlje, „oživeo" je glumac Dragan Vučelić, a vreme u kojem je stvarao: kostimograf Biljana Mihailović, garderober Nataša Živković, šminker Jana Nanović, scenograf Mirjana Andrejević, rekviziter i statista Boris Savić.
Urednik i scenarista serije od 15 epizoda, u kojima su portretisani velikani nauke, je Borislava Nikolić, direktor fotografije Dragoslav Bojković, montažer Biljana Kunijević-Dželi i reditelj Ivan Milanović.
![1](http://www.rts.rs/img/_spacer.gif)
komentari