Beograd večiti grad

Vešala za generale

U okvirima germanske doktrine - „Prodor na Istok", grad Beograd je najvažniji nemački cilj na Dunavu, još od 17. veka i Maksimilijana II, vladara Bavarske, iz dinastije Vitelsbah.

Ovaj ratoborni spletkaroš, knez izbornik „Svetog Rimskog carstva" i vlasnik gizdavih titula: guvernera „Španske Nizozemske" i „vojvode od Luksemburga", je daleke 1688. godine, osvojio drevni Beograd, od Turaka.

Maksimilijan je tom prilikom potpuno uništio i opljačkao grad, a zatečeno stanovništvo je dao da se pobije i raseli. Uz čuveno prezime i beogradski pokolj, predhodna ženidba sa lepom i muzikalnom Marijom Antonijom, učinila je Maksimilijana slavnim, što je Bavarac pokušavao da unovči na političkom vašaru Evrope.

Ovo je naravno bilo moguće isključivo na račun grandiozne dinastije Habsburg, tako da knez, generalno nije imao naročite sreće u ovom poslu, pa je bio primoran na izgnanstva u Holandiju i Francusku. Nakon mnogih bitaka i burnog života, osvajač Beograda, Maksimilijan, ljubitelj i pokrovitelj umetnosti, sahranjen je u rodnom Minhenu u kripti crkve „Teatiner", gde počiva i danas u mnogobrojnom i lepom društvu nemačkih princeza, vojvotkinja, imperatora, kraljeva i prinčeva.

Dva veka kasnije će se u istom gradu roditi nacistička Nemačka, a nas će naša priča o nacizmu, neumesno i uporno vraćati u Minhen.

Ne računajući ranije, antičke pohode germaskih plemena: Gepida, Gota, Herula, Franaka, kasnije i krstaša Fridriha Barbarose, Germani su pod raznim državnim zastavama i savezima, od kraja 17 veka, do II svetskog rata, Beograd osvajali čak 6 puta, dakle u proseku, jedanput u svake 42 godine. Nemačke armije su predvodili pomenuti Maksimilijan, 30 godina nakon njega respektabilni Eugen Savojski, zatim u istom 18 veku, vremešni Maršal Fon Laudon.

 U današnjoj epizodi, saznaćemo biografije nacista koji su gospodarili Beogradom. Brojne činjenice i podaci će od gledalaca tražiti naročitu pažnju, jer je autor Aleksandar Diklić, konačno na jednom mestu objedinio malo poznate podatke o posleratnim sudbinama ljudi koji su satirali drevni Beograd, njegov narod i Srbiju.




broj komentara 0 pošalji komentar