Balkanski ratovi: Bregalnička operacija

Povodom stogodišnjice balkanskih ratova Školska rubrika reprizno emituje seriju „Balkanski ratovi", koja je premijerno prikazana pre 20 godina, kada je već bilo jasno da je počeo još jedan balkanski rat. Istoričari balkanolozi, tokom protekle dve decenije, izneli su niz novih, često protivrečnih viđenja događaja iz 1912. i 1913. Ti su događaji različito tumačeni, u zavisnosti od toga kom balkanskom narodu pripadate.

Bugari su računali na veoma važan faktor iznenađenja i unošenja panike među srpske i grčke vojnike, pa otuda nisu vršili ni uobičajenu artiljerijsku pripremu. Sukobi su bili izuzetno žestoki i krvavi. Vrhovna komanda srpske vojske, mada je morala svoje snage da razvuče od Dunava do Đevđelije, na izričito insistiranje Živojina Mišića, donela je odluku da ne odstupi i pored sve žestine sukoba i žrtava, već da održi ofanzivu na napadnutim položajima i u pogodnom trenutku da pređe u kontranapad.

Zahvaljujući tome, na ratištu Zletovske reke i Bregalnice izvojevana je pobeda u odlučujućoj bici Drugog balkanskog rata. Ulazak Rumunije i Turske u rat sprečio je Bugarsku da protiv Srbije uvede nove jedinice u borbu. Rumunija je uzela deo Dobrudže. Turska vratila deo Trakije i Jedrene. Grčka obalno područje Egejskog mora sa Kavalom, Serezom i dalje. U takvoj situaciji Bugarskoj nije preostalo ništa drugo do da zatraži hitno primirje. To je i učinila 30. jula 1913. godine.

Urednik i scenarista serije je Momir Karanović, a reditelj Nikola Lorencin.

broj komentara 0 pošalji komentar