Trezor

Septembarski teleplov - Najveći broj promena i novosti u Tehnici i Programu, tokom 50 godina života Televizije Beograd, dešavao se u proletnjim (mart-april) i jesenjim (septembar-novembar) mesecima.

Ovaj izbor septembarskih datuma važnih za istoriju Televizije i Radio Beograda, ilustrovan je zapisima iz TV arhive: Prvih dana septembra 1957: potpisani ugovori o tehničkom opremanju Televizije Beograd sa kompanijama RCA, Simens, Markoni i Moll Richardson; 2. septembra 1958:  poslednji dan emitovanja Probnog (sajamskog) programa Televizije Beograd; 5. septembra 2008: uključen prvi digitalni predajnik snage 10 kw na Avali; od 9. do19. septembra 1938: prva profesionalna demonstracija televizijske tehnike u Srbiji: holandska firma Philips predstavlja, na Sajmištu, sistem prenosa i prijema slike; 16. septembra 1962: Dnevnik produžen sa 20 na 30 minuta; 16. septembra 1991: početak emitovanja Koncerta u podne - svakog dana u 12.10 i nedeljom u 11.00; od 16. do 25. septembra 2005: RTS prenosi utakmice Evropskog prvenstva u košarci. RTS prenosi iz Beograda (Hala Pionir, Beogradska Arena), iz Novog Sada (Hala Spens) i iz Vršca (Milenijum Centar), RTCG prenosi iz Podgorice (Hala Morača).

Od 17. do 18. septembra 1987: održava se stručni skup u Centru "Sava" na temu satelitske i kablovske televizije u organizaciji RTB i Kulturno-informativnog centra SR Nemačke; 19. septembra 1924: prvi probni koncert Radio-telegrafske stanice u Rakovici - početak radio-difuzije u  Srbiji; 22. septembra 1980: počela 21. Generalna konferencija Uneska, a poslednjih dana Zasedanja, 27. oktobra 1980, usvojena je "Preporuka o čuvanju i zaštiti pokretnih slika", koja se skoro u celini nalazi i u našem Zakonu o kulturnim dobrima, a Zakon o kulturnim dobrima Srbije koji je i danas na snazi, važna je osnova za rad Trezora; 23. septembra 1948: Osnovan Big bend Radio-Beograda.

* Pripremili: Vesna Došen, Milorad Ćitić, Bojana Andrić

* Proizvedeno 2010, Redakcija za istoriografiju

Godina knjige i jezika, 7. deo

Sto godina Skendera Kulenovića (2. septembar 1910 - 25. januar 1978), pesnik, dramski pisac, pripovedač, esejista, humorista, prevodilac, novinar, političar, ali istovremeno i begovsko dete, hrabar ratnik, penzionisani major, književnik, komunista, ilegalac, autor parola, pisac proglasa i letaka, nosilac odlikovanja, narodni poslanik, trostruki akademik... to i još mnogo više, bio je Skender Kulenović u nemirnom životu koji je trajao 68 godina.

Nije pisao mnogo, ali ono što je objavljivao bilo je probrano, misaono i umetnički istančano. Do kraja je ostao veran poeziji. Verujući da je u osnovi svega, u njoj je sažeo svoje ideje, strasti, snove, tuge, strepnje i nemire.

Pisma Cuji, Pesničke vedrine. Glumac Mihajlo Janketić čita stihove iz poeme Pisma Jove Stanivuka Skendera Kulenovića, napisane za vreme rata.

* Učesnik: Mihailo Janketić

* Dramaturg Miloš Nikolić, izbor muzike Zoran Jerković, snimatelj Rade Joanović, snimatelj zvuka Miodrag Jevtić, montaža Milica Polićević, reditelj Arsenije Jovanović

* Proizvedeno 1979, Redakcija programa iz kulture, urednik Milovan Vitezović

broj komentara 0 pošalji komentar