Trezor

Povodom 57. Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma

Reč umetničkog direktora - Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma potiče od Festivala jugoslovenskog filma, osnovanog 1954. u Puli. Kako je dokumentaraca bilo svake godine sve više, odlučeno je da se osnuje posebna godišnja manifestacija. Tako je prvi Festival jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma održan od 4. do 9. marta 1960, u Domu sindikata u Beogradu.

Tokom duge istorije Festival je menjao osnivače, organizatore, domaćine, ali nije nikada prekinut, pa ni tokom NATO bombardovanja. Festival je međunarodnog karaktera od 2004. godine. Pitamo umetničkog direktora Janka Baljka šta su prednosti, a šta teškoće Beogradskog festivala koji prikazuje, ocenjuje i nagrađuje filmove i njihove autore iz celog sveta.

* Snimano 7. aprila 2010. u Direkciji Festivala, Redakcija za istoriografiju.

Televizija i dokument - emisija o filmovima iz produkcije RTS-TVB koji su prikazani na 48. Festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, 2001. godine. Anđa iz Istoka je film o izbeglici Anđi koja priča o svojoj porodici i precima koji su svi živeli na Kosovu (realizovali: Duška Vrhovac-Pantović, Milenko Jovanović, Radoslav Moskovlić, Snežana Rodić, Nebojša Kulišić, Uroš Grujičić, Slobodan Kostadinović, Žikica Nikolić, Zoran Lalić, Milanka Panić, Predrag Jeremić).

Kuća toplih duša - posredstvom Crvenog krsta, 11.000 srpske dece je od 1993. letovalo i zimovalo u grčkim porodicama. Đorđija Camuri i Vasilis Kolovoz su grčki roditelji mnogoj jugoslovenskoj deci, a Angelina Čordašević iz Beograda je jedna od dvadesetčetvoro "njihove" dece (realizovali: Ljubiša Špegar, Darinka Ristović, Nikola Kokotović, Milanka Panić, Milijana Pjevović, Nenad Brežančić, Nenad Džodić, Predrag Jeremić; Mila Vujasinović, Rade Moskovlić).

Radoje je film o Radoju Marjanoviću koji je poginuo tokom NATO bombardovanja, govore otac i majka (realizovali: Nataša Mićević, Aleksandar Stipić, Jelena Đokić, Ivan Roganović, Predrag Mihailović, Rade Bubalo).

* Proizvedeno 2001, Redakcija dokumentarnog programa, urednik Božidar Kalezić.

Sećanje - Slobodan Novaković (Beograd, 14. april 1939 - Beograd, 3. maj 2007), dramaturg, reditelj, književnik, kritičar. Aktivan je u srpskoj kinematografiji od 1960. kao filmski kritičar lista Mladost, kao urednik Filmske redakcije TVB, umetnički direktor Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma, osnivač i direktor Festivala autorskog filma, autor filmova, autor knjiga o filmu.

Danas se sećamo Slobe Novakovića kao urednika Filmske redakcije Televizije Beograd, i prikazujemo dva priloga iz 1975: Gledaoci i televizija - Posle dugotrajnih razmatranja na raznim forumima, Televizija je, pod pritiskom auditorijuma morala da promeni vreme emitovanja Dnevnika. Od 1. oktobra 1974, Dnevnik se emituje od 19.30, a ne od 20.00, kao što je to trajalo još od novembra 1958. godine. Radni narod i dalje nije bio zadovoljan, a televizijski rukovodioci morali su odgovarati onima, zbog kojih televizija postoji. Tako Slobodan Novaković odgovara na pisma publike: Zašto se filmovi i filmske serije prikazuju kasno, tek oko ponoći.

* Premijerno emitovano 4. aprila 1975, Redakcija posebnih programa, urednik Borivoje Popović.

Ekran u svaki dom - Televizija je ispunjavala želje svojih gledalaca, ali je tražila da gledaoci ispune svoje obaveze i specijalnim emisijama podsećala zašto treba plaćati pretplatu. Serija petominutnih emisija koja je lobirala za TV pretplatu Ekran u svaki dom vodio je popularni Bane Vukašinović. U ovoj epizodi, Slobodan Novaković govori kako TVB nabavlja filmski program, o domaćim filmovima i najavljuje skoro emitovanje Felinijevog Amarkorda, što je izuzetan uspeh za Televiziju Beograd, jer taj film većina evropskih televizija još nije prikazala.

* Premijerno emitovano 14. novembra 1975, Redakcija posebnih programa, voditelj i urednik Branislav Vukašinović.

broj komentara 0 pošalji komentar