Čitaj mi!

TV prozor

Osamdeset peti rođendan novinara i publiciste Miloša Jevtića

Zakasnele premijere "Trezora"

Rođendan u Osečini, drugi deo, Svet Miloša Jevtića - Trezor je 2015. počeo snimanje serije pod nazivom Svet Miloša Jevtića. Miloš Jevtić je rođen 1936. godine u Gornjoj Bukovici, osnovnu školu završio u Donjoj Kamenici, diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je najpre u Kulturno-prosvetnom veću Jugoslavije. Bio je sekretar Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, kasnije i Srbije. Počeo je da se bavi novinarstvom 1952. u valjevskim listovima "Napred", "Reč omladine" (učestvovao u njegovom pokretanju) i "Srednjoškolac" (bio glavni urednik). U Radio Beogradu radio je od 1974. do 2001. Od dolaska u Radio Beograd, u Drugi program, čiji je glavni urednik bio osam godina, pokrenuo je jednosatnu emisiju "Gost Drugog programa", u kojoj je emitovano više od 800 razgovora sa najuglednijim ličnostima kulture, umetnosti i nauke iz Jugoslavije i sveta. Krajem sedamdesetih godina počeo je da objavljuje razgovore i u knjigama. Tako je nastala edicija "Odgovori" i od 1976. do danas je objavljena 221 knjiga.

Drugi deo emisije počinje ispred velikog murala pilota Milenka Pavlovića na zidu Osečinske biblioteke, a prof. Branko Matić govori o Milenku koji je osnovnu školu učio u Osečini, pa je i ta ulica u kojoj su i Biblioteka, Škola i Sportski centar u njegovu slavu promenila ime od Bolnička u ulicu Narodnog heroja Milenka Pavlovića. Posle kratke rekapitulacije šta se moglo videti i čuti u prvom delu emisije, sledi govor prof. Branka Matića (Osečanac koji živi u Valjevu) najviše o velikom krugu prijatelja koje Miša okuplja i povezuje međusobno. Osečanka Nikolina svira jednu Bahovu minijaturu i slavljenik Miloš Jevtić (koji naglašava da je Podgorac, a ne Valjevac), zahvaljuje na ukazanoj časti i o svakom prethodnom govorniku u svom maniru, precizno i duhovito kaže nekoliko reči. Publika često i veselo aplaudira. Svi se ovde poznaju bez obzira da li su iz Rađevine, Jadra, Azbukovice ili Podgorine, ali vole da tu i tamo, kao usput naglase baš to - iz kog su tačno kraja... Rođendan se završava tortom sa čokoladnom lulom na vrhu i frapeom od malina - a to je omiljena poslastica ne samo Miloša Jevtića nego i svih njegovih prijatelja.
"Trezor" dodaje još dva kratka priloga snimljena 2018. godine: - Takmičenje zdravičara na Sajmu šljiva u Osečini, kada je Miša Jevtić bio predsednik žirija; - Poseta Osnovnoj školi u Donjoj Kamenici gde su Mišini roditelji bili učitelji, a i on sam tu živeo u učio u toj školi i kratak sentimentalan susret sa Olgom Žarković koja je kao devojka pomagala u školi i sa školskim poslužiteljem Rankom Plećićem; - Skup Mišinih prijatelja kod "Trandafilovića" i rođendanske čestitke profesora i akademika Predraga Pipera i Darka Tanaskovića.

- Učesnici: Ana Vasiljević, direktor Narodne biblioteke Osečina, akademik Zlata Bojović, istoričar književnosti; dramaturg Bojana Andrić, autor "Trezora"; novinar Ranko Stojilović, autor i urednik emisije "Nevidljivi ljudi" Radio Beograd 2; Mr Branko Matić, profesor Više ekonomske škole, fotograf; novinar Miloš Jevtić, autor serije emisija Radio Beograda "Gost Drugog programa" i knjiga kolekcije "Odgovori"; pijanista Nikolina Malešević
- Za Narodnu biblioteku Osečina snimao Dušan Kovačević, korišćen arhivski materijali "Trezora", montažer Nada Dodig Zildžić, autor Bojana Andrić
- Snimano za "Trezor" 12.05.2022, premijerno emitovano u "TV prozoru" 22.07.2022; Redakcija za istoriografiju

Petak, 22.07.2022. na RTS SVET u 00.15 sat posle ponoći

Prvi deo razgovora Kamenka Katića sa Zaharijem Trnavčevićem iz serije "Razgovor veterana"

Zaharije Trnavčević, pionir Televizije Beograd, novinar, političar (Šabac, 2. januar 1926 - Beograd, 13. januar 2016)

Zaharije Trnavčević spremao se za seoskog učitelja i završio Učiteljsku školu u rodnom gradu. Kao novinar počeo je da radi 1. decembra 1948. godine u listu "Zadruga". U Televiziju Beograd došao je 1. novembra 1964. godine, gde je uređivao emisije za poljoprivrednike: Reflektor, Mandat, Nešto četvrto, TV dnevnik, a od 1978. godine do penzionisanja emisiju Znanje imanje. U penziju je otišao iz RTB, 1. aprila 1987. Pisao je povremeno i za novine. U Yutelu je radio 1989. godine. Na B92 je od 1996. radio video kasetu Znanje na poklon, koja je davana za emitovanje lokalnim stanicama članicama ANEM-a. Od 1998/99 ova "video kaseta" emituje se na B92, sve do današnjih dana. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada: Nagrade za dugogodišnii doprinos razvoju RTB, 1986; Dobitnik najvišeg priznanja za novinarstvo "Svetozar Marković", 1987; Nagrade "Moša Pijade" i nagrade za životno delo Saveza novinara SCG, 2003.

Novinar posrednik, prvi deo - u senci topola u Belegiškom ritu, u sojenici Kamenka Katića, vođen je osmi po redu "razgovor veterana". U prvom delu govori se o svim televizijskim TV studijima u kojima je Trnavčević radio: Televiziji Beograd, TV Politici, Yutelu i B92 u kojoj u trenutku razgovora još uvek radi. Govori se o iskustvu stečenom na tom putu i o misiji novinara-posrednika, odnosno poziciji za koju se sam Zaharije opredelio - da u svemu što radi na televiziji bude posrednik između onih koji znaju i onih kojima je znanje potrebno.
- Učesnici: Zaharije Trnavčević, Kamenko Katić
- Snimatelj Slobodan Ratković, asistent snimatelja Goran Plavšić, snimatelj zvuka Aleksandar Arnautović, mikroman Andrija Magoči, rasvetljivač Aleksandar Davidović, vozač Predrag Stojković, saradnik-snimatelj Nemanja Vlajković, organizator Gordana grdanović, montažer Zorica Blagojev, grafička obrada Ivan Jevtić, urednik Bojana Andrić
- Snimano 14. aprila 2007; premijerno emitovano 07.02.2008, reprizirano 15.07.2009, 15.02.2016; Redakcija za istoriografiju

Registar sećanja - kolaža arhivskih storija autora Zaharija Trnavčevića iz programskog arhiva RTB i delovi serije Znanje na poklon koju je Zaharije vodio na Televiziji B92, i u vreme snimanja u Belegišu.
- Pripremili: urednici istaživači Bojana Milojević, Vesna Ignjatović; montažer Zorica Blagojev, urednik Bojana Andrić
- Premijerno emitovano u "Trezoru" 07.02.2008, reprizirano 15.07.2009, reprizirano 12.02.2016; Redakcija za istoriografiju