Čitaj mi!

Prosvetiteljstvo (ne)dovršen proces

Da li su intuicija ili razum demantovali stav Teodora Adorna da je varvarski pisati poeziju posle Aušvica?

Uopšte, kako živeti razumno posle nerazumnih globalnih dešavanja? Novo izdanje emisije Čas anatomije posvećeno je epohi koja je izvršila veliki uticaj na tokove znanja i saznanja, ličnu i kolektivnu emancipaciju i najvažnije, stav prema nauci i naučnom progresu. Od epohe prosvetiteljstva prošlo je više od dvesta godina. Takođe, razvoj naučne misli nije zaustavio razvoj destruktivnih mehanizama odnosa između jedinke i kolektiva i do kraja realizovao često citiran moto Francuske buržoaske revolucije, "sloboda, jednakost, bratstvo". Čini se da je sloboda danas deficitarna kategorija, jednakost i bratstvo gotovo utopija. Ali, ipak, čovečanstvo je nastavilo da piše poeziju i posle Aušvica, nastavlja da stvara umetnost i sada kada je svet ponovo zahvatio veliki turbulentni talas.

O ideji prosvećenog čoveka nekada i sad, nasleđu epohe prosvetiteljstva, pitanju razvoja procesa prosvetiteljske misli, mogućim protivurečnostima tog procesa i savremenom kulturnom i društvenom trenutku, razgovaraju Una Popović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Marinko Lolić sa Instituta društvenih nauka.

Autorka i urednica emisije: Marija Nenezić
Režija: Maja Mandić

Čas anatomije Čas anatomije

Autor:
RTS

Učitelji su i učenici, umetnici su i kritičari, akteri na kulturnoj sceni su istovremeno i analitičari te scene. [ detaljnije ]