Čitaj mi!

Panteon Matice srpske

Na sastanku koji je održan 4. po starom kalendaru, ili 16. februara 1826. osnovana je u Pešti Matica srpska, najstarija kulturna ustanova našeg naroda.

Jovan Hadžić je napisao Ustav i izabran je za predsednika Matice, a Letopis je postao njeno glasilo. Osnivači, šest trgovaca i jedan pravnik, ovaj čin ozvaničili su kružnim potpisima kako nikog ne bi posebno isticali. Sedište Matice srpske bilo je u Pešti sve do 1864. godine kada je preseljena u Novi Sad.

Dokumentarno-igrana serija Panteon Matice srpske istražuje i rekonstruiše vreme i okolnisti matičinog nastanka i rada u prvoj, peštanskoj fazi. Koncipirana je kao niz od šest polusatnih epizoda, gde su prve dve, sa naslovima Letopis i Matica srpska, posvećene časopisu i Matici kao ustanovi. Naredne četiri su portreti Jovana Hadžića, prvog predsednika, pesnika i pisca Srpskog Građanskog zakona, jednog od najvažnijih zakona naše pravne istorije.

Teodora Pavlovića, sekretara i urednika Letopisa koji je u Maticu uveo neke od najuglednijih ličnosti toga doba.

Save Tekelije, predsednika i najvećeg matičinog dobrotvora, osnivača Tekelijanuma.

Jovana plemenitog Naka, osnivača prve književne nagrade u nas, dobrotvora i jednog od ktitora hrama Svetog Spiridona u Trstu.

Serija Panteon Matice srpske snimana je u Novom Sadu, Sremskim Karlovcima, Somboru, kao i u Budimpešti, Sent Andreji, Aradu, Temišvaru..

O Matici srpskoj, istorijskom kontekstu u kojem je nastala i ljudima koji su je osnovali u seriji govore, dr Dragan Stanić, predsednik Matice Srpske, dr Đorđe Despić, urednik Letopisa, dr Dušan Nikolić, bivši sekretar MS, akademik Vasilije Krestić, dr Aleksandar Milanović, dr Zoran Mirković, dekan Pravnog fakulteta u Beogradu, dr Milo Lompar, dr Milena Polojac, dr Isidora Bjelaković, mr Kosta Vuković, uprevnik muzeja Eparhije budimske u Sent Andreji, dr Dušan Popov iz Temišvara, Dragomir Dujmov, profesor srpske gimnazije u Budimpešti kao i sveštenici Eparhije budimske... U igranim scenama rekonstrukcije osnivačkog sastanka Matice srpske učestvovali su glumci Narodnog pozorišta u Kikindi.

Snimatelji Dušan Živković, Milan Ilić i Hadži Dimitrije Nikolić, izrada špice i dizajn Emanuela Tasan Lukić, montaža Ksenija Savićević. Autor i urednik serije Božidar Đuran.