Libela Ragusa

Vreme i prostor, uklesani u kamen dubrovačkog grada, svedoče o nastojanju njegovih žitelja da mu, kroz vekove, svaki od naraštaja ostavi svoj pečat, ljubomorno čuvajući zatečeno i nasleđeno.

Dubrovnik, drevni Ragusium, prvobitno grad, kasnije i republika, jedan od najpoznatijih gradova na Jadranu i Mediteranu, egzistira od VI stoleća. To je utvrđeno nakon nedavnih arheoloških otkrića ostataka biskupske katedrale iz VI stoleća (savremenice Eufrazijeve bazilike u Poreču), nad kojom je u XI nastala dubrovačka romanička katedrala, a posle zemljotresa u XVII veku podignuta nova, današnja.

Dubrovnik i nakon ukidanja republike nastavlja da živi sa svojim kulturnim nasleđem. To nasleđe, sačuvano u raznim oblicima - arhivama, bibliotekama punim značajnih dokumenata za istoriju Dubrovnika, ali i balkanskog nasleđa, sopstvenih literarnih i umetničkih ostvarenja tokom vekova, nadasve graditelja i klesara zidina i tvrđava, crkava i manastira, trgova, zvonika, ulica, a i palata i vila okruženih mediteranskim vrtovima, predstavlja svojevrstan fenomen harmonije prirode i dela ljudskog duha.

Dubrovnik je zbog svojih izuzetnih spomeničkih i kulturoloških vrednosti uvršten u Uneskovu svetsku listu kulturne baštine.

U okviru kulturnog nasleđa Dubrovnika, sačuvana su i tri pravoslavna hrama, od kojih je najstarija crkva sv. Đorđa na Posatu iz 1790. godine, crkva sv. Arhangela na Boninovu, iz 1837, a uz nju je uređeno i pravoslavno groblje mnogih znamenitih ličnosti.

Saborna crkva, u samom centru starog grada, posvećena Blagoveštanju, iz 1872. godine, impozantnog graditeljskog zdanja arhitekte Vekijetia, kompozitnog stila, sa pozlaćenim oltarom i kolekcijom veoma značajnih ikona i votivnih darova, uz crkveni Muzej, upotpunjuje raskoš sakralnih vrednosti grada Dubrovnika.

U toku je obnova spomeničkog kompleksa Blagoveštenske crkve i Muzeja Srpske crkvene opštine, stradalih u nedavnim ratnim sukobima.

U emisiji učestvuju: G. Grigorije, episkop zahumsko-hercegovačko-primorski, stavrofor-paroh Goran Spaić, stavrofor-paroh Slavko Zorica, g. fra Tomo Lučić, kanonik crkve svetog Vlaha, doskorašnji gradonačelnik Dubrovnika, Dubravka Šuica, akademik Igor Fisković, istoričari umetnosti, Božena Popić savetnik-konzervator, prof. dr Anika Skovran, prof. Renata Andus, prof. Denis Vokić, Ivan Viđen i predsednik Pravoslavne crkvene opštine g. Rastko Barbić.

Urednik i autor emisije je Maja Skovran, snimatelj Fedor Munižaba, montažer Goran Mitrović.

broj komentara 0 pošalji komentar