Trezor

Sećanje na nedavno preminulog pionira Televizije Beograd, inž. Aleksandra Luja Todorovića

In memoriam - Aleksandar Luj Todorović, inženjer elektrotehnike i pionir Televizije Beograd, rođen je 23. decembra 1938. u Beogradu, diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu. U Televiziju Beograd je došao početkom 1967, kao inženjer magnetoskopa. Bio je šef Odeljenja magnetoskopa, zamenik direktora televizijske tehnike, pomoćnik direktora televizije za program, zatim poslednji Generalni sekretar Jugoslovenske radio-televizije. Bio je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti, jedan je od osnivača i prvi dekan Međunarodne akademije za radio i televiziju u Montreu, profesor na Fakultetu vizuelnih umetnosti Univerziteta Mediteran u Podgorici, gostujući profesor na Univerzitetu Oklahome u Normanu, na Lojola Univerzitetu u Nju Orliensu i na Mariborskom univerzetetu. Počasni predsednik Tehničke skupštine Evropske radiodifuzne unije, član Saveta Međunarodne radiodifuzne konvencije i član žirija "Peter Wayne Award", nagrade za najviše tehnološko dostignuće u oblasti RTV koje međunarodno udruženje proizvođača RTV opreme. Luj Todorović je jedna od inicijatora osnivanja Muzeja televizije u Srbiji (uz Stanka Crnobrnju, Miru Otašević, Bojanu Andrić). Preminuo je 10. juna 2020. u Beogradu.

Komemorativni skup povodom smrti Luja Todoroviće, organizovaće Redakcija za istoriografiju početkom septembra 2020. godine. 

JRT u Arhivu Jugoslavije - Tokom 17 godina rada "Trezora" emitovane su desetine priloga i emisija iz istorije rada i bogate produkcije JRT-a, intervjuisani programski i tehnički radnici te organizacije, snimano na mestima velikih događaja, nekoliko emisija i na beogradskoj adresi JRT-a.

Udruženje radio-stanica FNRJ osnovano 1952, pojavom televizije 1958. godine, preraslo u Jugoslovensku radio-televiziju (JRT). Važnije delatnosti JRT bile su: saradnja među članicama u planiranju i realizaciji zajedničkih i kombinovanih radio i televizijskih programa, izrada zajedničke programske šeme, organizacija Festivala JRT (od 1965. do 1991); svakodnevne razmene vesti i emisija; zajedničko pokrivanje velikih priredbi i događaja u zemlji: Olimpijskih igara u Sarajevu, Mediteranskih igara u Splitu, Univerzijade u Zagrebu, Samita nesvrstanih u Beogradu... U najvažnije delatnosti svakako spada koordinacija i realizacija na desetine hiljada međunarodnih televizijskih prenosa i svakodnevne međunarodne razmene vesti preko EBU, kao i multilateralne i bilateralne razmene radijskog i televizijskog programa sa organizacijama u inostranstvu; realizacija unilateralnih prenosa u izuzetno velikom obimu obavljana je profesionalno i bez zastoja i za vreme rata u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni.

Poslednja emisija o radu JRT, snimana je krajem 2018. u Arhivu Jugoslavije gde se čuva celokupna ostavština JRT-a s obzirom da je sedište organizacije bilo u Beogradu, glavnom gradu Jugoslavije. Domaćin našeg boravka i snimanja u Depou br. 13 Arhiva Jugoslavije bio je Milan Medaković, načelnik Odeljenja za zaštitu i korišćenje arhivske građe, poznat našim gledaocima iz ranijih "Trezora". Gost je bio poslednji generalni sekretar JRT-a prof. Aleksandar Luj Todorović, takođe poznat našim gledaocima kao pionir Televizije Beograd gde je radio inženjerske poslove od 1967. do 1988. godine , zatim u JRT proveo do 1992, zatim u EBU, gde je i danas počasni predsednik Tehničke skupštine EBU. Razgovor među policama Depoa trajao je više od jednog sata, a otvorene su samo tri kutije od nebrojeno mnogo koliko ih je na policama do plafona Arhiva. Svaki pogled na zapisnike, izveštaje, odluke, podsticao je na pitanja, odgovore, objašnjenja... Spomenuti su svi generalni sekretari JRT-a: Ivko Pustišek, Zlatko Sinobad, Milan Vukos, Faik Dizdarević, Luj Todorović... najvažnija pravila i najvažniji zajednički poduhvati JRT-a, pomoć koju je JRT pružala drugim zemljama kao što su Alžir, Šri Lanka i dr, zatim odnosi sa EBU (Evropskoj uniji za radio-difuziju)... no ipak najviše se govorilo o poslednjim godinama o poslovima oko gašenja organizacije JRT, dugačkim i strpljivim pregovorima svih generalnih direktora radija i televizije nekadašnjih republičkih centara, o raspodeli sredstava, finansijama, pravnim aktima... A kada se to završilo posle višednevnih sastanaka u Pečuju, Budimpešti i poslednjeg u Ženevi - niko nije bio oštećen, svi su se zadovoljni razišli. Poslednji JRT poduhvat bio je Olimpijske igre u Barseloni, leta 1992, koji je mnogo ranije bio ugovoren, o zajedničkim prenosim, tehnici, izveštavanju - te se zarad gledaoca nije mogao menjati. Luj Todorović je bio postavljen za Šefa novinarskog pula i taj poslednji zajednički posao prošao je na najvišem profesionalnom nivou.

- Učesnici: inženjer prof. dr Aleksandar Luj Todorović, sagovornik Bojana Andrić

- Urednik istraživač Milena Jekić-Šotra, snimatelj Aleksandar Stipić, asistent Goran Plavšić, snimatelj zvuka Milan Đorđević, rasvetljivač Goran Kalanj, saradnik-snimatelj Ivana Bosanac, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Dragan Vladisavljević, montažer Aleksandar Andrijevski, autor Bojana Andrić.

- Snimano 08.12.2018, premijerno emitovano 21.05.2019; Redakcija za istoriografiju

Petak, 26.06.2020. na RTS SVET u 23:40

Razgovor o knjizi "Osma sila" Vlade Petrića

Osma sila - Knjigu Osma sila - televizija kao komunikaciono i izražajno sredstvo napisao je Vlada Petrić 1969. godine, a 1970. nagrađena je na prvom konkursu Radio-televizije Beograd za delo iz oblasti masovnog komuniciranja. Članovi žirija su bili: dr Miloš Ilić, Ratko Božović, Stevan Majstorović, dr Mate Oreč, Milo Popović, a u obrazloženju stoji: "... autor je postigao veoma povoljan spoj naučnog, esejističkog i popularnog pristupa materiji. Stil je čist, negovan i zanimljiv, a ostvareno je uspešno razgraničenje između inače vrlo bliskih oblasti masovnog komuniciranja (štampe, radija, pozorišta i televizije). Prema svemu tome uočene su veoma značajne specifičnosi televizijskog medijuma kao modernog sredstva komuniciranju, uz upotrebnu meru kritičnosti..." Knjiga koju je štampala Televizija Beograd 1971 (urednik Ljubomir Zečević, dizajn Slobodan Mašić), odavno je rasprodata i odavno nestala sa polica mnogih biblioteka, retko se može naći i u antikvarnicama. Razgovor o knjizi odvija se u Jugoslovenskoj kinoteci, pored Carske panorame, snimanje je trajalo 90 minuta, a danas se prikazuje skraćen deo tog dijaloga utroje. Uz mnoga skretanja sa teme, što je poznata pojava kada je reč o profesoru Petriću i njegovoj ekspanzivnom stilu, duhovitosti i oštrini, pa činjenici da je imao veoma bogat profesionalni život i upoznao i sarađivao sa velikim brojem filmskih i pozorišnih poslenika iz celog sveta, razgovor je ipak priveden kraju i zaključku da je Osma sila i danas zaslužila nova iščitavanja , analize i komparacije sa promenama u elektronskim medijumima nastalim tokom proteklih 50 godina. Tako se dva profesora i urednica "Trezora" obavezuju na kraju da će knjigu pripremiti za drugo prošireno, kritičko izdanje.

U toku montaže ove emisije javljeno je da je prof. Petrić preminuo, što neće sprečiti preostala dva učesnika da ovu testamentarnu želju autora knjige Osma sila, realizuju po svaku cenu. Prof . dr Vlada Petrić (1928 - 2019) pozorišni, filmski i TV reditelj, prvi urednik Filmskog programa Televizije Beograd, profesor Fakulteta dramskih umetnosti i Harvardskog univerziteta, teoretičar i istoričar filma. Pisao je pozorišnu i filmski kritiku za više domaćih i stranih časopisa i novina. Objavio nekoliko značajnih knjiga iz oblasti istorije i teorije filma i dva udžbenika. Osnivač je i prvi direktor Harvardovog filmskog arhiva.

- Učesnici: reditelji i univerzitetski profesori Vlada Petrić i Boro Drašković, sagovornik Bojana Andrić

- Urednik istraživač Marijana Cvetković, snimatelj Nikola Đurović, snimatelj zvuka Miljan Grubanović, rasvetljivač Darko Ristić, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Milena Marković, montažer Aleksandar Andrijevski, autor Bojana Andrić

- Snimano 22.11.2018, premijerno emitovano u "Trezoru" 22.11.2019, reprizirano 06.12.2019; Redakcija za istoriografiju