Trezor

Komentar književnika o jednominutnom arhivskom prilogu o književnicima

Jedan minut i deset sekundi - "Povodom 30-godišnjice oslobođenja Beograda 13. oktobra pre podne u Narodnom pozorištu čitali su svoje tekstove istaknuti beogradski pisci: Ivo Andrić, Aleksandar Vučo, Dušan Matić, Vasko Popa. Meša Selimović, Stevan Raičković, Bpanko Ćopić i Miloš Crnjanski. Pozorišna sala je bila dupke puna, a mnogi ljubitelji književne reči ostali su napolju, ne mogavši da dobiju ulaznicu. Ivo Andrić je pročitao odlomak iz svoje lirske proze Lica i odlomak novele Zeko, čija se radnja događa u okupiranom Beogradu. Aleksandar Vučo je čitao odlomak iz poeme Mastodonti, koja je pisana u danima obnove Beograda. Dušan Matić je prezentirao jedan svoj tekst o Beogradu i pesmu "U odajama trajanja", Vasko Popa je izgovorio tri zapisa i tri pesme o Beogradu. Meša Selimović je pročitao odlomak iz romana Derviš i smrt. Stevan Raičković je kazao nekoliko svojih pesama. Branko Ćopić je iščitao pripovetku "Koliko je sati" u kojoj je reč o oslobođenju i oslobodiocima Beograda. I najzad, Miloš Crnjanski je sa glumicom Ksenijom Jovanović, pročitao pesmu "Lament nad Beogradom". Sve je bilo lepo, dostojanstveno i čak uzbudljivo, a pisci su svojim izabranim tekstovima i ličnim interpretacijama oduševili brojne slušaoce (i gledaoce) i opravdano bili pozdravljeni burnim aplauzima (...) Književno matine u Narodnom pozorištu pokazalo je kako književna reč, kada dolazi od velikih i značajnih pisaca i izrečena u pravi čas i na pravom mestu, može mnogo da znači za njenu afirmaciju i popularisanje. Neka nam to posluži kao primer i pouka koje treba i ubuduće koristiti." ("Književne novine", 1. novembar 1974.)

Slični napisi, duži ili kraći, izišli su i u dnevnoj štampi, a Televizija Beograd je, od celog ovog jedinstvenog susreta naše književne elite, emitovala prilog u prvim Vestima u trajanju od 1 minuta i 10 sekundi i isti prilog u večernjem Dnevniku. Drugih zapisa o tom događaju nema. Ali zato je ova crno/bela trezorska čestica, izmamila uzbudljiv dijalog dvojice novinara, kolumista i književnika, Milenka Jergovića i Svetislava Basare, u trajanju od jednog sata na istom istorijskom mestu, u sali beogradskog Narodnog pozorišta.

- Učesnici: književnici Miljenko Jergović i Svetislav Basara

- Uz prijateljsku pomoć Balše Đoga i Radivoja Andrića, snimatelj Bojan Marojević, asistent Dalibor Stanković, snimatelj zvuka Željko Kordić, rasvetljivač Rade Veselinović, saradnik snimatelj Milena Jekić Šotra, organizator Gordana Grdanović, urednik istraživač Vesna Došen, grafička obrada Milena Marković, montažer Nada Dodig Zildžić, autor Bojana Andrić

- Snimano 24.12.2015. u Narodnom pozorištu, premijerno emitovano u "Trezoru" 26.10.2017; Redakcija za istoriografiju

I glas i stas - Zvučni zapis priloga za Vesti i Dnevnik glasi: "Proslava 30-te godišnjice oslobođenja Beograda već je uveliko počela. Na mnogobrojnim kulturnim manifestacija koje se održavaju u svim beogradskim opštinama, književnici i muzičari, likovni umetnici daju svoj doprinos proslavi ovog jubileja. Jutros je u Narodnom pozorištu priređen književni miting na kojem su učestvovali naši najpoznatiji pesnici i prozaisti. Govoreći o učesnicima programa kritičar Petar Džažić je rekao da su oni svojim delom dali značaj borbi za bolje i humaniji društvene odnose. Prepuno gledalište prvo je burno pozdravilo Ivu Andrića koji je čitao odlomak iz priče o okupaciji i stradanju ljudi Beograda, Zatim je poemu o obnovi razrušenog grada govorio Aleksandar Vučo. O Beogradu, velikom radilištu govori i pesma "Kratka svita o Beogradu" Dušana Matića. Stihove o teškim danima rata, progonima i stradanjima slobodarskog stanovnika grada i posvećene savremenom životu govorili su Vasko Popa i Stevan Račković, a odlomke iz romana Derviš i smrt čitao je Meša Selimović. Opis humorističnog događaja o jedinici V Krajiške divizije koja se borila za oslobođenje Beograda čitao je Branko Ćopić, Miloš Crnjanski, govorio je poemu "Lament nad Beogradom". Mnogobrojna publika je dugotrajnim aplauzom pozdravila sve učesnike."

Budući da spikerski glas dominira i da se tokom celog priloga u trajanju 1 minuta i 10 sekundi, ne čuju glasovi književnika koji kazuju svoju poeziju i prozu, "Trezor"se potrudio da to nadoknadi dodatnim prilogom u kojem se svaki od ovih pisaca pojavljuje "stasom i glasom" istrgnut iz nekih drugi arhivskih emisija Televizije Beograd.

- Učesnici: Ivo Andrić, Vasko Popa, Branko Ćopić, Meša Selimović, Dušan Matić, Aleksandar Vučo, Stevan Raičković, Miloš Crnjanski

- Urednik istraživač Milena Jekić, grafička obrada Milena Marković, montažer Nada Dodig Zildžić, autor Bojana Andrić

- Premijerno emitovano u "Trezoru" 26.10.2017; Redakcija za istoriografiju

 Petak , 19.06.2020. na RTS SVET u 23:40

Reditelj Vlada Petrić govori o svom učešću u rađanju Televizije Beograd

Prof. dr Vladimir Vlada Petrić, (Prnjavor, 11. mart 1928 - Beograd, 13. novembar 2019) reditelj, prvi urednik Filmskog programa Televizije Beograd, profesor Fakulteta dramskih umetnosti i Harvardskog univerziteta, teoretičar i istoričar filma.

Dragocenost iz Trezora - U oktobru 2003. godine , prilikom uobičajnog presnimavanja starih traka, presnimljeno je i 14 minuta jednog neidentifikovanog zapisa. Naknadnim istraživanjem u "Trezoru" utvrđeno je da se radi o slučajno sačuvanih 14 minuta TV komedije realizovane po pričama Stevana Sremca u režiji Vladimira Petrića i Jovana Konjovića i emitovane 23. oktobra 1961. godine. Ako se zna da je prvi magnetoskop počeo da se koristi (probno jula 1961) a redovno od 1. septembra iste godine, i da je tek od tada počelo postupno da se prelazi sa živog emitovanja na snimanje i odložno emitovanje, onda je ovih 14 minuta prava dragocenost. Komentar o ovom otkriću daće za "Trezor" prof. Vlada Petrić, jedan od prvih reditelja na Televiziji Beograd, profesor Fakulteta dramskih umetnosti, profesor Harvardskog univerziteta, teoretičar i istoričar filma, autor prve knjige eseja objavljene kod nas Osma sila - televizija kao komunikativno i izražajno sredstvo, za koju je dobio nagradu na prvom konkursu RTB za delo iz oblasti masovnog komuniciranja. Sećanje na davne dane prvih snimanja i o ovom najstarijem TV snimku, izneće i Dragan Stojanović, kamerman koji je u Televiziji Beograd radio od 1958 do 1996. godine.

- Učesnici prof. dr Vlada Petrić, kamerman Dragan Stojanović, sagovornik Bojana Andrić

- Snimatelj Slobodan Ratković, grafička obrada Nebojša Rašić, montažer Vladica Igov, autor Bojana Andrić

- Premijerno emitovano u "Trezoru" 04.02.2004. Redakcija za istoriografiju, odgovorni urednik Bojana Andrić; reprizirano 19.08.2004, 07.03.2013, 30.05.2016, 12.06.2018, 14.11.2019. godine

Zid uspomena - Ekipa "Trezora" posetila je profesora Vladu Petrića januara 2004. u montaži Akademskog filmskog centra. Povod je bila najavljena premijer DV eseja Zid uspomena u Studiju za elektonske medije "Vlada Petrić" u Muzeju jugoslovenske kinoteke. Vlada Petrić predavao istoriju/teoriju filma na Harvardskom univerzitetu, i obavljao dužnost prvog kustosa filmskog arhiva od 1972. do 1997. godine. Posle četvrt veka, pred odlazak u penziju,započeo je raščišćavanje zida u svom kabinetu, na kome su se nalazile fotografije, reprodukcije, razni suveniri... Kada je izloženi materijal trebalo da se ukloni sa zida, asistenti su svog profeosra privoleli da o "eksponatima" govori pred digitalnom kamerom, koja se upravo pojavila na tržištu. Tako je započeta video "izgradnja" Zida uspomena, koji je postepeno evoluirao u autorov umetnički testament.

- Učesnik: Vlada Petrić, reditelj

- Snimano 18.01.2004, premijerno emitovano u "Trezoru" 30.11.2007; Redakcija za istoriografiju

Ko je ko u TVB: Vlada Petrić - Na pitanje Lidije Božić "zbog čega je voleo da dolazi na posao 1958. na početku rada TVB, jedan od prvih reditelja TVB i prvi urednik filmskog programa, Vlada Petrića govori o jedinstvenoj dinamici TV medija, o neponovljivom uzbuđenju i za autore i za izvođače živog, neposrednog, direktnog prenosa događaja ili izvođenja TV drame.

- Učesnik: Vlada Petrić, reditelj; sagovornik Lidija Božič

- Snimano 23.08.2007. na Drugom susretu pionira Televizije Beograd, premijerno emitovano u "Trezoru" 30.11.2007; Redakcija za istoriografiju