Staro srpsko pisano nasleđe: Srpska kruna

Koji nam pisani izvori daju najviše podataka o krunisanju prvog srpskog kralja Stefana Nemanjića - Stefana Prvovenčanog?

Postoje svedočanstva različitog žanra i datiranja. Između ostalog, savremenim istraživačima žitija (hagiografije) - posebne književne forme potekle iz vizantijske književnosti, ukorenjene u srpskoj srednjovekovnoj književnoj praksi, služe kao izvor za tumačenje istorijskih tokova.

U okviru te građe izdvajamo čin krunisanja Stefana Nemanjića opisan u "Žitiju Svetog Save" koje je, po nalogu crkvene i državne elite, pedesetih godina 13. veka napisao Domentijan svetogorski monah, pisac, hroničar i učenik Svetog Save. Svakako da je prepis "Žičke povelje" ispisan na zidu pri ulasku u žičku crkvu važan izvor za tumačenje ne samo ovog istorijskog događaja nego i za tumačenje života naroda na tom prostoru u 13. veku.

U igrano dokumentarnoj emisiji "Srpska kruna" govore istoričari, istoričari umetnosti i istoričari književnosti. Tematsku celinu o Stefanu Prvovenčanom čine dve emisije "Srpska kruna" i "Sv. kralj i pisac".

Urenik i scenarista: Ivana Kovačević
Montažer: Milan Radičević
Reditelj: Dragan M. Ćirjanić

 

broj komentara 0 pošalji komentar