Život i standardi: Ubožac kao slutnja

Na korak od urbanog, i miljama daleko od iole urbanog - tako žive brojne srpske porodice u kosovsko-metohijskim selima. Na korak od sna, a u senci svetinja koje svojim istrajavanjem čuvaju.

Ostaci manastira Ubožac, u narodu ga zovu i Rđavac, u blizini sela Močare, kod Kosovske Kamenice - jedinstven je duhovni kompleks na ovom području. Sagrađen je u prvoj polovini 14. veka, najverovatnije kao zadužbina svetogorskog igumana Starca Isaije. Smatra se da je on sa svojim roditeljima, inače vlastelinima kralja Milutina, koji su se kasnije zamonašili u Ubošcu, podigao ovaj manastir, a da se tu nalaze i njihove mošti.

Iako od stradanja, u vreme prve Velike seobe Srba 1690. godine, nikada nije obnovljen, o velikim crkvenim praznicima u manastiru Ubožac održava se liturgija. Vernici iz okolnih sela posećuju ga i mimo toga. Duhovno je utočište u ovom kraju, ali ga čudotvornim čini i verovanje da se u njemu čuda dešavaju, bolesti isceljuju, želje ispunjavaju... Kao da ostaci manastirskog kompleksa učvršćuju veru i daju dodatnu snagu.

Iako meštani često imaju utisak da su ih svi zaboravili, da za njih zna još jedino sveštenstvo koje obilazi parohiju, iz lokalne samouprave poručuju da su sa problemima dobro upoznati, ali da su im moći male.

U podnožju manastira je selo Močare. Gornje i Donje, sa više mahala. Svega nekoliko kilometara od Kosovske Kamenice, a utisak je da su tekovine civilizacije nedostižne. Sa snegovima i bujicama često ostanu bez puta, o organizovanom prevozu, seoskoj ambulanti, apoteci, lekaru, školi - samo sanjaju.

Arsići su ugledna porodica iz sela Gornje Močare. Vredni stočari i brojna familija, poslednji su bedem u mahali.

U istom selu, u udaljenijoj mahali upoznajemo Krstiće, porodicu sa petoro dece. Na kraju puta u zaseoku Manute, u selu Zebince žive Jovići, jedina srpska porodica u okruženju albanskih familija. Kažu da žive kao da su na kraju sveta.

U Lapljem Selu, tik pored Gračanice, generacijama žive Nedeljkovići, uzorni ratari. Aleksandar je toliko unapredio proizvodnju da je gotovo zaokružio proizvodni ciklus.

Na korak, ne samo od urbanog i udobnog, u kosovsko-metohijskim selima, za Srbe je najveća muka stalna neizvesnost, a samim tim i nemogućnost dugoročnog planiranja. I kažu, dobro je negde tamo stvoriti alternativu, zlu ne trebalo!

Autorka: Tatjana Manojlović
Snimatelj: Aleksandar Agbaba
Montaža: Branislav Popović
Realizacija: Jelena Todorović

broj komentara 0 pošalji komentar