Nauka u selu: Bašta bez zemlje

Da poljoprivreda nije fabrika pod otvorenim nebom ljudi su dokazali u 17 veku kada je u Evropi napravljen prvi staklenik.

U nemačkom gradu Hajdelbergu sagrađen je staklenik u obliku ambara kako bi, na dvorovima, tokom zime uživali u agrumima. Od tada poljoprivreda je napredovala krupnim koracima pa je danas biljke moguće gajiti i u bašti bez zemlje.

U cilju povećanja prinosa i smanjenja bolesti koje izazivaju štetočine iz zemljišta, sve više se primenjuju supstrati kao što je kamena vuna, ljuska kokosovog oraha i treset. Vodu i hranljive materije u optimalnom odnosu biljka dobija preko sistema kap po kap. Hidroponska proizvodnja ne zahteva poštovanje plodoreda a u toku godine omogućava više ciklusa gajenja.

Gledaoci će moći da vide kako izgledaju najsavremeniji staklenici u Srbiji. A odgovor na pitanje da li paradajz koji uberete u stakleniku može biti kvalitetan kao i onaj iz bašte na otvorenom pitali smo u laboratoriju na Hemijskom fakultetu gde se vrše analize hrane.

Kakav je paradajz koji se gaji u komori bez sunčevih zraka sa hladnim svetlom određene talasne dužine i da li je njegova vrhunska biološka vrednost dovoljna da osvoji probirljive potrošače videćete u emisiji "Bašta bez zemlje".

Urednik emisije Aleksandra Šarković

broj komentara 1 pošalji komentar
(petak, 09. mar 2018, 05:12) - Dragan S [neregistrovani]

Ovo nije lose

Ovaj nacin proizvodnje povrca nije los ali nije neophodan danas,Jos uvek postoji mesta za neku normalnu i prirodnu proizvodnju koja je isplativija . Zato ja dajem prednost proizvodnji povrca koja je mnogo prostija i prirodnija.