Nauka 50: Duša

"Granice duše nećete naći, pa ma prošli svim putevima, toliko je dubok njen logos", odavno je upozorio Heraklit. Da li je duša bezgranična? Platon je razlikovao četiri obličja duša u koliko se zaista pojavljuje? "Duša je životno počelo svega organskog," govorio je Aristotel, važi li to donekle i danas?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u "Kabali" postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji - pa i u svakodnevnom životu - obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam "magičnih brojeva" koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

U novoj epizodi "Nauke 50" autor serije Stanko Stojiljković o misterijama duše razgovaramo sa prof. dr Vladimirom Konečnim, redovnim profesorom eksperimentalne i kognitivne psihologije i estetike na čuvenom Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu. Istovremeno je i redovni profesor metodologije psiholoških istraživanja na postdiplomskom nivou na Beogradskom univerzitetu. Profesor Konečni je takođe pesnik, dramski i prozni pisac, kao i umetnički fotograf.

U emisiji još saznajte šta se podrazumeva pod duševnim zdravljem? Od čega duša oboli? Za razliku od neurona, psihon ne postoji. Koji je, dakle, najsitniji delić duše? Čuveni neurolog Dik Svab smatra: "Duh je plod sto milijardi neurona, duša je nesporazum"?

Autor serije: Stanko Stojiljković
Urednik serije: Aleksandra Daničić
Montaža: Vladimir Jović
Režija: Milica Mitrović

broj komentara 0 pošalji komentar