Srpski snimatelji i Veliki rat - slike koje su dugo sklapale mir

"Iako su radili u nemogućim uslovima, često sa oskudnom opremom, zahvaljujući njihovim snimcima Evropa je prvi put dobila vernu ratnu sliku s terena."

Danas je gotovo nepoznato da je Srbija do 1914. godine imala četiri filmaska preduzeća, da je prednjačila na Balkanu snimanjima. Balkanski ratovi i Veliki rat ostavili su trajne posledice na raznim nivoima ljudskog postojanja, ali i sudbina srpskih snimatelja ostaje kao jedan zapis u vremenu. Neki od njih su snimali i pratili srpsku vojsku, neki su tako i stradali, neki su zaboravljeni. Ovo je prilika da skrenemo pažnju na njihovu filmsku aktivnost tokom Velikog rata i otrgnemo ih od zaborava.

Filmski materijali su velikim delom uništeni u vihoru rata, ali su i sistematski uništavani da ne bi pali u ruke neprijatelju. Neki filmovi se nalaze u Francuskoj, Los Anđelesu, Britaniji. Postoje sačuvani filmovi koje poseduje JU Kinoteka u Beogradu.

U ratovima na srpskom tlu, fotografija ratnih strahota i pod najtežim okolnostima bilo je pitanje nacionalne časti i dostojanstva.

Duboki životni i stvaralači poriv je zaokupljao slikare prefinjenog senzibiliteta koji su u jeku stvaranja srpskog modernizma, školovani u zemlji i inostranstvu, dobili životni zadatak da stvaraju u ratu, u svakodnevnoj borbi za pobedu, za mir i slobodu. Dela Nadežde Petrović, Koste Miličevića, Mališe Glišića, Milana Milovanovića, Miloša Golubovića, Vladimira Becića, Vase Eškićevića, Vase Pomorišca, Paška Vučetića, Živorada Nastasijevića, Natalije Cvetković, Mihaila Milovanovića, Veljka Stanojevića, Dragomira Glišića i dr. svedoče o tome.

Takođe, i autorske fotografije Vladimira Becića, Miloja Igrutinovića, Riste Šukovića, Riste Marjanovića, Stanislava Krakova, Đorđa Stanojevića, Andre Popovića, Dragoljuba Pavlovića, Jovana Lovčevića, kao i stranaca: snimci Katarine Šturceneger, Arčibalda Rajsa, Samsona Černova, Arijela Verdžisa, Andre Taponijea. Neki od njih su u dvostrukom svojstvu: i slikari i fotografi.

Kako je ispisivana istorija u žarištu objektiva? Kako su slike menjale svet? Ko su bili ratni slikari i fotografi i snimatelji? Zbog čega nas i danas njihove lične priče i misija ne ostavljaju ravnodušnim? Kakav je naš odnos danas prema ratnoj fotografiji?

Snimanje emisije "Srpski snimatelji i Veliki rat - slike koje su dugo menjale svet" Redakcije za nauku realizovano je u JU Kinoteci, Muzeju grada Beograda i tokom aktuelnih izložbi u Galeriji SANU i Muzeju istorije Srbije.

Sagovornici su: Aleksandar Saša Erdeljanović direktor Arhiva Ju Kinoteke, Vladimir Tomić istoričar, Žana Gvozdenović istoričar umetnosti i Milena Marjanović istoričar umetnosti.

Urednik emisije: Ivana Kovačević
Scenarista i reditelj: Slobodan Simojlović

broj komentara 0 pošalji komentar