Šta su sve tehnologije uradile za nas

Obnovljivi izvori i skladištenje energije

Istraživanja su pokazala da se sa razvojem civilizacije povećava i potrošnja energije, pa se tako potrošnja energije povećala od početka do kraja dvadesetog veka za deset puta.

U 20. veku glavni izvori energije su bili, takozvani, neobnovljivi izvori, kao što su: ugalj, nafta, prirodni gas, nuklearna energija. Ugalj, nafta i prirodni gas se nazivaju još i fosilna goriva. Osnovni problemi kod fosilnih goriva su zagađivanje okoline i ograničeni resursi. Nuklearna energija ne zagađuje okolinu, međutim proizvodi nastali procesima nuklearne energije su radioaktivni godinama i zahtevaju posebne uslove za skladištenje.

Kod obnovljivih izvora energije nema takvih problema. Najznačajniji obnovljivi izvori energije su: energija vode, vetra, Sunca i bionergija. Ovi izvori uglavnom ne zagađuju okolinu, osim u slučajevima potrošnje biomase, gde se kao kod fosilnih goriva oslobađa ugljen dioksid. Ako se izuzme energija vode osnovni problemi obnovljivih izvora energije su još uvek mala proizvonja koja nije dovoljna da zadovolji sve potrebe čovečanstva i visoka cena proizvodnje.

Da bi obnovljivi izvori energije mogli da se koriste punim kapacitetima, neophodno je da se osmile adekvatne vrste skladištenja ovih energija. Na primer, osnovni problem solarne energije, predstavlja njeno skladištenje. S obzirom da se prikupljanje solarne energije obavlja uglavnom tokom dana, neophodno je da se pronađe efikasan način da se višak takve energije sakuplja i skladišti, kako bi mogla da se upotrebljava i tokom noći, ili u sezoni kada je energija Sunca slabija, kao što je to na primer zimski period. Danas posebnu pažnju privlači i dizajniranje novih baterija sa poboljšanim performansama za skladištenje energije,koje će se primenjivati u savremenoj elektronici i u automobilskoj industriji.

U emisiji učestvuju: prof. dr Dragica Minić, Fakultet za fizičku hemiju, Univerzitet u Beogradu; dr Vladimir Blagojević, Institut tehničkih nauka SANU; Vojkan Radonjić, Institut za heniju i tehnologiju, Centar za katalizu i hemijsko inženjerstvo.

Urednica i scenaristkinja je Olivera Kosić, stručni konsultant prof. dr Dragica Mnić, snimatelj Rade Bubalo, montažerka Milica Živojinović, muzička urednica Vladana Marković, producent Zoran Jovanović.

 

 

broj komentara 0 pošalji komentar