Luna rossa: Život razapet između dva bombardovanja

Dokumentarna porodična saga istarskih doseljenika nastavlja 6. aprila svoj televizijski život šestom epizodom Ciello rosso.

Istarska saga reditelja i scenariste Nikole Lorencina, koja se na kanalima RTS-a kroz dosadašnjih pet epizoda prikazuje već više od četvrt veka, svoj nastavak premijerno ima na jedan istorijaki datum - 6. april - koji je, videćemo to, tesno povezan sa dramom protagonista ove porodične epopeje.

Drama iseljenika ili emigranata, potresa balkanske prostore već - celo stoleće, od vremena kada su, krajem Velikog tj. Prvog svetskog rata, istarski iseljenici, esuli, počeli da dolaze u tek nastalu trojednu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Veliki talas iseljenički zaljuljan je, najpre, ekonomskim razlozima: austro-ugarska carevina je nestala, ratno brodogradilište Arsenal u Puli - zatvorilo je kapije, a hiljade radnika, arsenalota, krenulo je trbuhom za kruhom. Uskoro se na ove ekonomske migracijske razloge nadovezuju i - politički, još oporiji i teži. Rezultat je bio: oko 300.000 Istrana odlazilo je vlakovima baz skorog povratka i rasipalo se duž tračnica - od Zagreba do Beograda, od Novog Sada do Zemuna, Jagodine, Smedereva...

Serija dugometražnih dokumentaraca muzičkog karaktera nazvana "Luna rossa", očuvala se i već godinama pod tim zajedničkim naslovom nastaju jednosatni filmovi koji na zabavan način i prema porodičnoj drami iseljenika, oslikavaju generacije izbeglica: sada su već to naraštaji koji u četvrtom, petom kolenu čuvaju sećanja na prve esule, na njihove dedove, pradedove i generacije onih koji su već nestali u vremenima i - ratovima.

Dve upravo snimljene emisije, "Nebo crveno" i "Zvezda crvena" (Nevinost bez zaštite), prikazuju iz ugla jedne istarske porodice događanja s početka rata, 6. aprila 1941. i s kraja istog, Drugog svetskog rata, 16. aprila 1944. Dva bombardovanja, od strane Nemaca, pa zatim saveznika, to su, eto, bila dva datuma dramatično vezana za život i opstanak istarskih emigranata u Beogradu i Zemunu. Film je protkan artefaktima (porodična hronika i arhivska građa), opisima autentičnih mesta događanja u nastojanju da se drama porodice predstavi u preseku vremena, kao još uvek setan i raspevan dokumenatarac.

Ovaj projekat odabran je na konkursu RT Srbije za realizaciju u 2016. godini.
Autorska ekipa oba filma:
Produkcija: Pokretne slike, Beograd
Producent: Aleksandra Živković
Narator: Igor Čolak
Montažer: Dragan Ćirjaković
Direktor fotografije: Ljubomir Avramović
Scenarista i reditelj: Nikola Lorencin

broj komentara 1 pošalji komentar
(četvrtak, 06. apr 2017, 17:50) - Radmila Mišić [neregistrovani]

Hvala!

Beskrajno hvala RTSu i G.Lorencinu na ovoj emisiji!