U spomen Velikom ratu: Na poprištima

"Na poprištima", treća epizoda serije "U spomen Velikom ratu", vodi nas tragom najvećih bitaka vođenih na području Srbije tokom 1914. i 1915 godine.

Filmska ekipa Televizije Beograd obišla je spomen kosturnice kod Tekeriša, na Gučevu i Mačkovom kamenu, u Krupnju, Udovu u Makedoniji, Čačku, i Lazarevcu. Bojevi vođeni tokom Drinske operacije posebno su opisani, a veličanstveni pejsaži Gučeva, Jagodnje i Boranje pojačavaju dramatiku zbivanja.

Monumentalna kosturnica na Gučevu u obliku piramide snimljena je pomoću krana u čemu je ljubazno pomogla Elektrodistribucija Loznica. Kod mosta preko Južne Morave na putu Leskovac - Vlasotince snimljen je grob vojnika koji su taj most branili od bugarske najezde 1915. godine.

U Makedoniji je snimljeno malo poznato poprište kod sela Udovo gde su Bugarske komite na Veliki petak 1915. na spavanju iznenadile i surovo pobile dve čete regruta koje su branile most kod Valdanova. Opet smo svedoci zaborava koji sve osvaja - tokom puta kroz Makedoniju, u divnim pejsažima planine Nidže, snimljena su i divizijska groblja kod sela Dobroveni i Skočivir, već rastrošena zubom vremena i pred nestankom.

U Skoplju, već tradicionalno, Makedonska pravoslavna crkva nije nam dozvolila snimanje Hrama slave, crkve kosturnice srpske vojske. Ipak, filmski žurnal sa osvećenja hrama, kome je prisustvovao i kralj Aleksandar, donekle uspeva da nam pokaže značaj ovog spomenika.
Što iz nemogućnosti da se ostaci vojnika identifikuju, što iz istinske hrišćanske vere da su svi ljudi u smrti jednaki, Srbi su, gradeći ove kosturnice, u njih često polagali i kosti neprijateljskih vojnika.

Suprostavljajući se eparhijskoj vlasti, čačanski sveštenici su 1934. godine na mesnom pravoslavnom groblju osveštali kosturnicu na kojoj se nalaze simboli tri velike svetske religije i, pored pravoslavnog, i katolički krst. Po istom principu i žrtve Kolubarske bitke našle su mir u crkvi kosturnici u Lazarevcu, u osvit Drugog svetskog rata. Srećom po Lazarevčane i neki od neprijatelja nosili su u sebi viteštvo. Ravnopravni tretman poginulih iz prošlog rata dirnuo je komandanta nemačke kaznene ekspedicije i on je odustao od streljanja talaca iz ove varoši.

Scenario su napisali dr Miroslav Savićević i Nebojša Savićević, tekst su čitali Duško Marković i Radmila Đurić, koja je bila zadužena i za istraživanje, a filmskom kamerom sve su zabeležili Duro Ivanović i Slavko Veljić. Seriju je montirala Ksenija Savićević, a režirao je Nebojša Savićević.

broj komentara 0 pošalji komentar